Već u prvim danima projekta otkriven je niz grešaka, manipulacija i pristrasnosti koji su zabrinuli naučnike, istraživače i stručnjake za informacijske sisteme

Kada je Elon Musk krajem oktobra pokrenuo Grokipediju, ambicioznu AI-enciklopediju koja, kako je tvrdio, treba predstavljati „istinu, cijelu istinu i ništa osim istine“, mnogi su mislili da tehnološki mogul pokušava izazvati Wikipediju i preoblikovati način na koji svijet konzumira znanje. Umjesto toga, već u prvim danima projekta otkriven je niz grešaka, manipulacija i pristrasnosti koji su zabrinuli naučnike, istraživače i stručnjake za informacijske sisteme.

Jedan od prvih koji je testirao Grokipediju bio je ugledni britanski historičar Sir Richard Evans, stručnjak za Treći Reich i profesor emeritus sa Univerziteta u Cambridgeu. Kada je otvorio svoju biografsku odrednicu, otkrio je da je gotovo sve pogrešno: navodna doktorska istraživanja, navodni mentori, pa čak i naučne oblasti kojima se nikada nije bavio. Evans je ocijenio da je riječ o ozbiljnom problemu u Muskovom sistemu: „AI sve usisava, chatroom komentare i neprovjerene tvrdnje tretira isto kao akademska istraživanja.“

Njegove sumnje potvrdile su se i u drugim primjerima. Grokipedija je ponavljala manipulacije Alberta Speera, Hitlerovog arhitekte i ministra naoružanja, iako je savremena historiografija te tvrdnje odavno demantovala. Biografski članak o Ericu Hobsbawmu, poznatom marksističkom historičaru, bio je pun faktografskih grešaka, izostavljenih informacija i netačnih tvrdnji.

Za Davida Larssona Heidenblada iz Centra za historiju znanja u Lundu, problem je dublji od običnih grešaka. To je sukob dva svijeta: tradicionalnog akademskog sistema koji počiva na provjeri, sporom građenju autoriteta i godinama istraživanja i Silicon Valley kulture koja vjeruje da je „brzo slamanje stvari“ vrsta vrlina.

„Rastuće je uvjerenje da je algoritamsko agregiranje znanja pouzdanije od ljudskog iskustva“, kaže Heidenblad. „Ali naučni procesi su drugačiji, oni priznaju granice znanja, dok tehnološki pristup gura ideju da je greška poželjna faza razvoja.“

Za razliku od tradicionalnih enciklopedija, od kineskih Yongle svitaka do Enciklopedije Diderota i Britanice, Grokipedija je prva masovna enciklopedija koju u najvećoj mjeri stvara umjetna inteligencija. To otvara ključno pitanje: ko određuje šta je istina kada AI sistem, pod vodstvom jednog čovjeka, uređuje „opće znanje“?

Kulturolog Peter Burke sa Univerziteta u Cambridgeu upozorava: „Ako to radi Musk, onda se bojim političke manipulacije. Neki će je prepoznati, ali mnogi neće.“ Burke podsjeća da anonimni enciklopedijski tekstovi već po prirodi nose neutemeljen autoritet, a algoritamski generisani sadržaj bi to mogao samo pojačati.

Stručnjaci za provjeru činjenica također upozoravaju da Grokipedija ne nudi transparentnost koja je temelj Wikipedijine reputacije. Andrew Dudfield iz organizacije Full Fact ističe da se kod Grokipedije ne zna šta je ljudski rad, šta je proizvod AI-ja, niti na kojim izvorima je sistem treniran. „Teško je vjerovati u nešto kada ne možete vidjeti kako su donošene odluke“, kaže on.

Ton Grokipedije često se prelama kroz prizmu Muskove sve otvorenije političke retorike. Dok je na platformi X paralelno iznosio apokaliptične tvrdnje o „neizbježnom građanskom ratu u Britaniji“ ili pozivao Engleze da se „udruže s tvrdim momcima“ poput Tommyja Robinsona, pojedini enciklopedijski unosi reflektirali su slične ideološke nagibe. U člancima o savremenim političkim događajima uočava se terminologija koja se oslanja na narative ekstremne desnice, od reinterpretacija ruske invazije na Ukrajinu u skladu s kremljovskom propagandom, do prikaza evropskih ultradesničarskih grupa u znatno blažem svjetlu nego što je to slučaj u etabliranim izvorima. Grokipedija, tako, ponekad briše granicu između neutralnog informativnog tona i politički oblikovanog narativa, ostavljajući dojam da se činjenice prelamaju kroz filter jedne vrlo specifične ideološke pozicije. U nekim slučajevima Grokipedija je doslovno prepisivala Wikipediju (npr. članke o PlayStationu 5, Ford Focusu i Led Zeppelinu), dok su politički osjetljive teme bile drastično izmijenjene.

Musk je 2021. čestitao Wikipediji rođendan i napisao da je „sretan što postoji“. Samo dvije godine kasnije nudio je milijardu dolara ako promijeni ime u „Dickipedia“, potez koji je akademska zajednica vidjela kao simptom Muskove sve otvorenije borbe protiv platformi koje smatra „lijevo pristrasnim“. Ironično, većina Grokipedijinih prvih 885.000 članaka bila je preuzeta upravo s Wikipedije, gotovo riječ po riječ.

Wikipedia je na Muskov izazov odgovorila hladno: njihova snaga, ističu, leži u transparentnim pravilima, dobrovoljnom nadzoru i kulturi provjere i objektivnosti. Dok se čeka reakcija xAI-ja, stručnjaci upozoravaju da Muskova enciklopedija nije samo tehnički projekt nego politički instrument. Grokipedija pokazuje koliko je lako umjetnoj inteligenciji, kada radi bez transparentnosti i nadzora ugraditi ideologiju u „opće znanje“.

A kada jedan čovjek, s globalnom platformom i neograničenim resursima, preuzme ulogu čuvara istine, onda pitanje pouzdanosti postaje pitanje demokratske sigurnosti.

IZVOR: The Guardian Weekly