U javnim nastupima saradnici Donalda Trumpa često prizivaju Boga kako bi opravdali svoje ratne pohode. Iza kulisa se, međutim, odvija znatno grublja diplomatija: prema dostupnim informacijama, Bijela kuća je zaprijetila Vatikanu šizmom jer Sveta Stolica odbija pružiti moralno pokriće za postupke američkog predsjednika
Dok Bijela kuća koristi vjersku retoriku za opravdanje vojnih operacija, iza zatvorenih vrata Pentagon navodno prijeti Vatikanu historijskim raskolom. Sukob između pape Lava XIV i administracije Donalda Trumpa produbljuje se zbog Papinog odbijanja da pruži moralni legitimitet politici sile, čime odnosi između Washingtona i Svete Stolice dolaze do najniže tačke u modernoj historiji.
U javnim nastupima saradnici Donalda Trumpa često prizivaju Boga kako bi opravdali svoje ratne pohode. Iza kulisa se, međutim, odvija znatno grublja diplomatija: prema dostupnim informacijama, Bijela kuća je zaprijetila Vatikanu šizmom jer Sveta Stolica odbija pružiti moralno pokriće za postupke američkog predsjednika.
Cijeli slučaj, koji je otkrio američki list Free Press pozivajući se na izvore iz vrha Katoličke crkve, datira iz januara. Tadašnji ambasador pape Lava XIV u Sjedinjenim Državama, kardinal Christophe Pierre, pozvan je u Pentagon na sastanak s podsekretarom Elbridgeom Colbyjem. Tokom susreta, Colby i njegovi saradnici su vatikanskom diplomati navodno prenijeli krajnje oštru poruku: Sjedinjene Države su toliko moćne da mogu raditi „šta god žele“, te bi Crkvi bilo pametno da svoje stavove uskladi s Washingtonom.
Pritisak je kulminirao pominjanjem svojevrsne „avinjonske šizme“. Riječ je o direktnoj istorijskoj aluziji na 14. vijek, kada je kršćanski svijet bio podijeljen između dvojice papa, jednog u Rimu i drugog u Avignonu, koje su podržavale suprotstavljene političke sile. Taj rascjep je tada odražavao duboki sukob između religijskih principa i hladnih geopolitičkih interesa.
Dok Pentagon potvrđuje da je do sastanka došlo, njihova zvanična verzija događaje opisuje kao „izrazito preuveličane i iskrivljene“. U saopštenju se navodi da je razmjena mišljenja bila „puna poštovanja i razumna“, uz naglašenu želju za nastavkom dijaloga sa Svetom Stolicom. S druge strane, Vatikan izbjegava direktne komentare, upućujući javnost na Papine posljednje govore koji jasno ukazuju na sve veći jaz, ne samo etički, već i politički, u odnosu na Washington. Pod kolonadama Trga svetog Petra raste nezadovoljstvo zbog stalnog uplitanja religije u ratnohuškačke poruke iz SAD-a, a prijetnja šizmom se više ne doživljava kao izolovan incident.
Netrpeljivost Bijele kuće navodno je eskalirala nakon Papinog govora diplomatskom koru 9. januara. Washingtonu je najviše zasmetala konstatacija da diplomatiju zasnovanu na dijalogu i konsenzusu sve češće zamjenjuje ona „zasnovana na sili“. Papa, inače rođen u Chicagu, u međuvremenu je dodatno zaoštrio retoriku. Govoreći ispred rezidencije u Castel Gandolfu, prijetnju uništenjem jedne civilizacije nazvao je „neprihvatljivom“ i direktno pozvao građane SAD-a da poruče svojim predstavnicima: „Želimo mir“. Ovakav istup, samo nekoliko mjeseci prije izbora za Kongres, nosi ogromnu političku težinu.
Od Cvjetne nedjelje pa kroz cijelu Veliku sedmicu, Lav XIV je dosljedno osuđivao lidere koji pokreću ratove. Na Misi posvete ulja na Veliki četvrtak poručio je da je Isusovo raspeće prekinulo „imperijalnu okupaciju svijeta“, što je, iako se odnosilo na Rimsko carstvo Poncija Pilata, snažno odjeknulo u kontekstu današnjice. Tokom Velikog petka u Koloseumu, citirao je riječi Francesca Pattona: „Svaka vlast mora odgovarati Bogu za moć da započne ili završi rat“.
Iako ovi apeli nisu novi, eho Papinih riječi nikada nije bio snažniji s druge strane Atlantika. Tome doprinose i suptilni, ali jasni gestovi, poput odbijanja poziva Donalda Trumpa na proslavu 4. jula. Umjesto u Washingtonu, Papa će taj dan provesti na otoku Lampedusa, podsjećajući svijet na tragedije migranata u Mediteranu.
U ovu diplomatsku ofanzivu uključio se i državni sekretar Vatikana, kardinal Pietro Parolin. On je u nedavnom intervjuu osudio „dvostruke aršine“ međunarodne diplomatije, ističući da su mnoge vlade opravdano ogorčene zbog napada na civile u Ukrajini, ali da ta ista ogorčenost izostaje kada je u pitanju razaranje Gaze. Dok se u Vatikanu redaju susreti s diplomatama i stratezima poput Davida Axelroda, jasno je da Sveta Stolica ne namjerava ustuknuti pred pritiscima, birajući put koji se direktno sudara s ambicijama trenutne američke administracije.
