List Al-Araby Al-Jadeed izvijestio je prošlog mjeseca da je Izrael pojačao kopanje tunela ispod Al-Aqse, uključujući tunel dug otprilike 550 metara koji prolazi kroz islamska, kanaanska i rimska arheološka nalazišta.

Izraelska iskopavanja ispod džamije Al-Aqsa u Jerusalemu uništavaju lokalitete islamske baštine u pokušaju da učvrste izraelske pretenzije na to područje, saopštila je palestinska guvernoratska uprava Jerusalema.

Guvernorat je u saopštenju naveo da su procurili video snimci prikazali “iskopavanja i operacije rušenja koje je izraelska okupacija izvršila ispod blagoslovljene džamije Al-Aqsa.

U saopštenju se dodaje da je kopanje “namjerno usmjereno na islamske spomenike koji datiraju iz perioda Umajada (661-750. godine), koji predstavljaju živi dokaz i konačan dokaz prava muslimana na to mjesto”.

“Okupacijske vlasti rade na uništavanju ovih islamskih arheoloških znamenitosti s ciljem uništavanja historijskog identiteta džamije Al-Aqsa i iskrivljivanja činjenica u korist navodne naracije o Hramu”, dodaje se, misleći na pokušaje izgradnje jevrejskog hrama na mjestu džamije.

List Al-Araby Al-Jadeed izvijestio je prošlog mjeseca da je Izrael pojačao kopanje tunela ispod Al-Aqse, uključujući tunel dug otprilike 550 metara koji prolazi kroz islamska, kanaanska i rimska arheološka nalazišta.

Zašto je Al-Aqsa ili Bejtul-Makdis toliko važna za muslimane? Prva kibla muslimana je bila upravo prema Bejtul-Makdisu u Jerusalemu, u Palestini. Nakon što je propisan namaz kao obaveza muslimanima, a Poslanik a.s., je još bio u Mekki, klanjao bi tako što bi stajao u blizini Crnog kamena (u Kabi) i ugla – tj. okretao se istovremeno prema Kabi, ali tako da mu je pravac bio i prema Bejtul-Makdisu. Na taj način je spajao oboje – Kabu i Kudus.

Međutim, kada se preselio u Medinu, onda to više nije bilo izvodivo, s obzirom da je Medina na sjeveznoj strani od Mekke, a Bejtul-Makdis opet sjeverno od Medine, tako da se 16 mjeseci, nakon Hidžre, okretao prema sjeveru, suprotno od pravca Kabe u Mekki, mada je uvijek priželjkivao da mu dođe naredba da se okrene prema Kabi. To pojašnjava ova predaja: “Dok je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio u Mekki, klanjao je okrenut prema Bejtul-Makdisu, ali tako da mu je Kaba bila ispred njega. Kada je stigao u Medinu, klanjao je prema Bejtul-Makdisu šesnaest mjeseci, a volio je da mu se naredi okretanje prema Kabi. Kada je došla naredba o promjeni kible, prvi namaz koji je klanjao okrenut prema Kabi bio je ikindija-namaz. S njim su klanjali ashabi, pa je jedan od njih prošao pored ljudi koji su u jednoj džamiji klanjali (još uvijek okrenuti prema Bejtul-Makdisu) a bili su na ruku’u. On im je rekao da se zaklinje Allahom da je maloprije klanjao za Poslanikom a.s. u pravcu Mekke, pa su se oni u namazu okrenuli prema Kabi. Ljudi su se odmah okrenuli prema Kabi”. Na mjestu na kojem se to desilo, u blizini Medine, nalazi se poznata džamija s dvije kible Mesdžidul-kibletejni.

Allah, dž. š., je posebno blagoslovio i odabrao mjesto za Isru i Mi’radž Muhammeda a.s. To je upravo Mesdžidul-Aqsa, o kojem su u časnom Kur’anu govori: “Neka je slavljen Onaj koji je noću preveo Svoga roba iz Mesdžidul-harama (Kaba u Mekki) do Mesdžidul-aksa (Bejtul-Makdis) čiju smo okolinu blagoslovili, da bismo mu pokazali neka od Naših znamenja. On uistinu sve čuje i sve vidi”.

Stoga, vrijednost Mesdžidul-Aqsa u islamu je izuzetno velika. Iz Bejtul-Makdisa je Poslanik a.s. uzdignut na Mi’radž kroz nebesa. To je mjesto gdje je predvodio sve poslanike u namazu, što je simbol prednosti i vođstva Muhammeda a.s. nad svim ranijim poslanicima..

Džamija Al-Aqsa je jedno od tri sveta mjesta u islamu. U vjerodostojnim hadisima stoji da se putovanje, radi ibadeta, preporučuje samo u tri džamije: Mesdžidul-haram (Mekka), Poslanikova džamija u Medini i Mesdžidul-Aqsa (Bejtul-Makdis). Namaz obavljen u Mekki se vrijednuje kao 100 hiljada namaza, u Medini kao hiljadu namaza, a u Bejtul-Makdisu kao pesto namaza na drugim mjestima.

Ovo je regija koju je Poslanik a.s. posebno pohvalio, kao i stanovnike koji će tu živjeti i biti ustrajni u borbi za istinu.

Prenosi se da je Poslanik a.s. rekao: „Ostat će jedna grupa iz mog ummeta koja će biti na istini, savlađujući svoje neprijatelje i pobjeđujući. Njima neće naštetiti oni koji im se suprostavljaju, izuzev nevolja koje ih pogode, sve dok ne dođe Allahova naredba, a oni u takvom stanju. Prisutni su upitali: Allahov Poslaniče, gdje su oni? Poslanik je odgovorio: U Jerusalemu (Bejtul-Makdisu) i oko Bejtul-Makdisa.“

Ima mnogo hadisa koji govore o toj skupini koja će ustrajati boreći se za istinu. Neće im nauditi to što su ih drugi ostavili i napustili, pa čak i ako im su budu suprostavljali: „Ostat će u mome ummetu jedna skupina koja će biti ustrajna u izvršavanju Allahovih naredbi; neće im nauditi oni koji ih ostave niti oni koji im se budu suprotstavili, sve dok ne dođe Allahova odredba, a oni će i dalje biti na tome.“

U komentaru ovih hadisa se kaže: „Najpouzdanije mišljenje jeste da se ovdje radi o skupini koja neprekidno stražari na granicama Šama (Palestine i okolnih područja). Allah, dž. š., će s njima osvjetlati (uljepšati) lice islama! Jer, u nekim predajama ovog hadisa stoji: `Oni su u Šamu’, a u drugima: `Sve dok se posljednji od njih ne bude borio protiv Mesiha-Dedžala’. U nekim predajama se kaže: `Allahov Poslaniče, gdje se oni nalaze?’ On odgovori: `U Bejtul-Makdisu (Jerusalemu)’.

Ono što se dešava u Palestini je uistinu teško i nepodnošljivo, a u ovom hadisu stoji: `Neće im nauditi’. Poslanik a.s. nije rekao da im neće nimalo nauditi, nego da im neće nauditi u potpunosti. U Bici na Uhudu su nevjernici nanijeli veliku štetu i dosta naudili ashabima Allahovog Poslanika a.s., ali pošto je konačna pobjeda pripala bogobojaznosti, to se nije računalo kao prava šteta. Tako je i u Palestini danas, bez obzira na sva razaranja i genocid koji se čini tamo, završnica i glavna pobjeda će, ako Bog da, pripasti iskrenim vjernicima, navodi Fuad Sedić.

Druge predaje pojašnjavaju da je to skupina koja će dočekati ponovni dolazak Isa’a, sina Merjeminog, te koja će se na kraju boriti protiv Dedžala. Oni će u toj svojoj borbi ustrajati sve do Sudnjeg dana, kao što stoji u predaji: „Ostat će jedna skupina iz moga ummeta koja će biti nadvladavajuća u istini sve dok ne nastupi Sudnji dan.“

Prva džamija utemeljena i sagrađena na zemlji bila je Kaba, a druga Mesdžidul-Aqsa u Jerusalema, što potvrđuje hadis u kojem Ebu Zerr pita Allahovog Poslanika: „Koja je džamija na zemlji prva utemeljena?“ On mu reče: „Kaba u Mekki“. Tada ga on preupita: „A koja je iza nje?“ Poslanik reče: „Mesdžidul-Aksa“. Ebu Zerr upita: „A koliko je vremena između to dvoje?“ Poslanik a.s., reče: „Četrdeset godina, a gdje god te zatekne namaz tu klanjaj i to je mjesto za klanjanje.“