Realpolitika je rehabilitirala saudijskog moćnika koji je naredio ubistvo novinara: Trump ga slavi, Ronaldo sjedi za njegovim stolom, Bezos s njim posluje, a svi mu prodaju oružje

Godinu nakon brutalnog ubistva Jamala Khashoggija, ugušenog u saudijskom konzulatu u Istanbulu, a zatim raskomadanog kako bi se uklonili tragovi zločina, prijatelji i kolege novinara okupili su se na mjestu gdje je posljednji put viđen živ. Okupljanju ispred saudijske diplomatske misije prisustvovali su intelektualci i borci za ljudska prava, disidenti iz raznih autoritarnih zemalja Bliskog istoka, koji su u tom trenutku nalazili utočište u Turskoj, specijalna izvjestiteljica UN-a Agnès Callamard, čija istraga direktno povezuje saudijskog prestolonasljednika Mohammeda bin Salmana s ubistvom, te Jeff Bezos, tada najbogatiji čovjek na svijetu i vlasnik The Washington Posta, gdje je Khashoggi pisao.

Svi su bili uvjereni da je, čak i mrtav, novinar zadalo udarac saudijskom apsolutizmu time što je svijetu pokazao pravo i okrutno lice njegova moćnika, osuđujući ga na izolaciju. Nisu mogli biti više u krivu.

Novac govori sam za sebe, nafta je nafta, a Saudijska Arabija je zemlja prevelika, preutjecajna i premoćna u Bliskom istoku i svijetu. Tako je Bin Salman, ili MBS, kako je popularno zvan, morao samo sačekati da oluja negodovanja prođe, kako bi se tok realpolitike vratio u svoje uhodane korijene. Države koje su se isprva sramile ponovo su počele potpisivati sporazume, zatvarati poslove i prodavati oružje, sada bez ikakvih moralnih dilema.

Sam Jeff Bezos, koji je obećavao podršku borbi za pravdu i istinu (posmrtni ostaci Khashoggija i dalje nisu pronađeni) i koji je čak optužio MBS-a za hakiranje svog telefona, napravio je velike poslove sa Saudijcima (Amazon je znatno ojačao svoje prisustvo u zemlji kroz velike investicije).

Prvi koji je MBS-u pružio „spasonosnu ruku“ bio je Vladimir Putin: samo dva mjeseca nakon brutalnog ubistva, ruski predsjednik ga je srdačno pozdravio na samitu G20 u Argentini, dok su ga gotovo svi ostali lideri izbjegavali. Blizak odnos Putina i Mohammeda bin Salmana doveo je do koordiniranog djelovanja dviju zemalja u energetskim pitanjima (uključujući saudijska ulaganja u Rusiju) i u geopolitičkim procesima, poput rata u Libiji, približavanja Rijada Assadovom režimu prije njegovog prošlogodišnjeg pada, te pozivanja Saudijske Arabije da se priključi grupi BRICS.

U slučaju Sjedinjenih Američkih Država, Trump je vrlo pažljivo izbjegavao da bude viđen s MBS-om nakon ubistva, posebno nakon što je i sama CIA potvrdila da je upravo prestolonasljednik naredio likvidaciju Khashoggija zbog njegovih sve snažnijih kritika saudijskog apsolutizma. Ipak, kontakti sa Saudijcima nikada nisu prestali, jer je posredovanje Rijada bilo ključno za jedan od Trumpovih ključnih projekata: Abrahamove sporazume o normalizaciji odnosa između bliskoistočnih država i Izraela.

Dolaskom njegovog nasljednika Joea Bidena, javni susreti sa MBS-om su nastavljeni, američki predsjednik je otputovao u zemlju u julu 2022. godine, s čovjekom koji faktički drži vlast u Saudijskoj Arabiji, iako je njegov otac, Salman bin Abdulaziz, formalni šef države.

Evropske zemlje nisu zaostajale u rehabilitaciji MBS-a, i to ne samo zbog interesa za energente. Saudijska Arabija je već više od decenije među najvećim kupcima oružja na svijetu. „Glavni dobavljači Saudijskoj Arabiji između 2020. i 2024. bili su SAD (74%), zatim Španija (10%) i Francuska (6,2%)“, ističe Stockholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI).

Francuski predsjednik Emmanuel Macron više se puta sastao s MBS-om, a španski premijer Pedro Sánchez posjetio ga je 2024. Već 2018. godine, Sánchez je opravdavao nastavak prodaje vojne opreme Saudijskoj Arabiji, uprkos slučaju Khashoggi i njenoj upotrebi u ratovima poput onog u Jemenu, pozivajući se na „odbranu španskih interesa“, odnosno očuvanje radnih mjesta.

Turska je bila posljednja država koja je popustila. Kako bi dokazala šta se dogodilo u saudijskom konzulatu, vlada Recepa Tayyipa Erdoğana podijelila je svojim saveznicima audio i video snimke te insistirala na procesuiranju nalogodavaca zločina. Zbog toga se Ankara našla u svojevrsnom hladnom ratu sa Saudijcima, što je obje države odvelo na suprotne strane sukoba od Libije do Indijskog okeana.

Napokon, 2022. godine, turski sud koji je u odsustvu sudio optuženima za Khashoggijevo ubistvo odustao je i prihvatio zahtjev tužilaštva da se postupak obustavi i prebaci Saudijskoj Arabiji. To se desilo u trenutku kada je turska vlada nastojala prekinuti međunarodnu izolaciju kako bi ublažila tešku ekonomsku krizu. Od tada su trgovinski odnosi s Rijadom normalizirani, uključujući i prodaju oružja, Saudijska centralna banka potpisala je sporazum o razmjeni valuta koji je pomogao stabilizaciji turske lire, a obje prijestolnice povećale su političku saradnju u oblastima poput Sirije i Palestine.

Stoga je državna večera koju je američki predsjednik Donald Trump ovog utorka priredio Mohammedu bin Salmanu u Washingtonu bila samo repriza onoga što se već godinama događa. Uz mnogo sjaja i glamura, najmoćniji ljudi svijeta slavili su snažnog čovjeka saudijske monarhije. Trump i najviši zvaničnici njegove administracije bili su tu kao predstavnici izvršne vlasti.

Iz ekonomskog sektora prisustvovali su Elon Musk i izvršni direktor Applea Tim Cook. A iz svijeta sporta, koji je učinio mnogo da opere imidž saudijske diktature, bili su predsjednik FIFA-e Gianni Infantino i bivši igrač Real Madrida Cristiano Ronaldo, sada kapiten Al Nassra, kluba u vlasništvu suverenog fonda PIF, kojim predsjedava Mohammed bin Salman. Trump se posebno zahvalio fudbaleru, „omiljenom njegovom sinu Barronu“, rekavši da ga zahvaljujući Ronaldu njegov sin sada „više poštuje“.

U svijetu koji vode mreže usluga i ličnih veza moćnih ljudi, i to na sve očigledniji način, ubistva poput Khashoggijevog postaju ekscesi koji se vremenom opraštaju, „stvari koje se dešavaju“, kako je Trump rekao. A novinari koji o tome pitaju postaju „neposlušni“.

Ipak, još uvijek ima mnogo onih koji se usuđuju prkositi takvoj logici. „Jamal je branio demokratski Bliski istok, gdje su sloboda izražavanja i sloboda medija poštovani. Zbog svojih snova bio je strah. I na kraju ubijen“, napisala je Agnès Callamard, sada generalna sekretarka Amnesty Internationala, na društvenoj mreži X. „Naša šutnja njima vrijedi mnogo više nego njihova očekivana izdaja. Zato nastavimo izgovarati njegovo ime: Jamal Khashoggi. I nastavimo se boriti za njegove snove i snove mnogih novinara poput njega, od Gaze do Saudijske Arabije, od Sjedinjenih Država do Rusije, uključujući i Kinu.“

IZVOR: El Pais