Iako je prije gotovo deset godina vojno poražen, takozvani ISIL pokazuje da nikada nije u potpunosti nestao. Koristeći političku tranziciju i sigurnosne slabosti Sirije nakon pada režima Bašara al-Asada, džihadistička mreža ponovo pojačava napade i testira kapacitete nove vlasti. Nedavni smrtonosni napad na američke trupe, infiltracija u sigurnosne strukture i strah od oslobađanja hiljada boraca iz logora Al-Hol i Al-Roj upozoravaju da se ISIL vraća kao prikrivena, ali i dalje izuzetno opasna pobunjenička sila

Nakon sloma takozvanog Islamskog hilafeta prije gotovo deceniju, činilo se da je takozvana Islamska država trajno poražena. Međutim, razvoj događaja u Siriji pokazuje da ta procjena nikada nije bila u potpunosti tačna. Džihadistička organizacija, poznata i kao ISIL, ISIS ili Daesh, posljednjih mjeseci pojačava napade i pokušava iskoristiti političku i sigurnosnu tranziciju u zemlji nakon pada režima Bašar al-Asad.

Tokom prethodne decenije, koristeći haos građanskog rata, ISIL je uspio uspostaviti kontrolu nad više od trećine teritorije Sirije i velikim dijelom Iraka, privukavši desetine hiljada boraca iz cijelog svijeta. Međunarodna koalicija predvođena Sjedinjenim Američkim Državama, uz ključnu ulogu kurdskih snaga, u roku od pet godina vojno je slomila hilafet. Tadašnji američki predsjednik Donald Trump govorio je o „stopostotnoj pobjedi“.

U stvarnosti, ISIL nikada nije nestao, transformirao se u tajnu pobunjeničku mrežu, koncentriranu uglavnom u prostranim pustinjskim područjima Sirije.

Danas, s procjenama od 2.500 do 5.000 boraca raspoređenih između Sirije i Iraka, grupa nastoji iskoristiti novi politički kontekst. To je potvrdio i napad 13. u mjesecu, u kojem je jedan simpatizer ISIL-a ubio trojicu Amerikanaca, dvojicu vojnika i prevodioca. Iako ISIL formalno nije preuzeo odgovornost, napad je javno pozdravio. Bio je to prvi smrtonosni napad na američke trupe u Siriji od pada Asadovog režima prije godinu dana i najsmrtonosniji od 2019. godine. Reakcija Washingtona bila je brza: ministar odbrane Pete Hegseth najavio je „osvetu“, a američka vojska pokrenula je, kako je saopćeno, „opsežan napad“ na ciljeve ISIL-a, čiji detalji još nisu u potpunosti objavljeni.

Prema ocjeni Masooda Al Hakarija, istraživača terorizma pri Frankfurtskom institutu za mirovna istraživanja, pad Asadovog režima ostavio je iza sebe „duboko podijeljenu zemlju“, što predstavlja „plodno tlo“ za ponovno jačanje ekstremističkih grupa. ISIL više ne kontrolira teritorij niti naftna polja koja su mu 2014. godine donijela reputaciju najbogatije terorističke organizacije na svijetu, s procijenjenom imovinom od dvije milijarde dolara. Taj novac poticao je od krijumčarenja nafte, iznuda, oporezivanja vjerskih manjina, trgovine antikvitetima i otkupnina.

Ipak, kako ističu analitičari, grupa je uspjela sakriti znatne količine novca, zlata i oružja u pustinjskim područjima tokom povlačenja. Pojedini izvještaji navode i da je iskoristila nedavnu, jedanaestodnevnu pobunjeničku ofanzivu u Siriji, tokom koje su se vojne jedinice povlačile ili predavale, kako bi zaplijenila oružje, ne samo od Asadove vojske, već i od njenih ruskih saveznika.

Napad na američke trupe dogodio se u osjetljivom političkom trenutku, u periodu relativnog približavanja između Washingtona i Damaska. Posebnu simboliku imalo je nedavno susretanje Trumpa i novog sirijskog predsjednika Ahmed el Šaraa, prvi takav susret u osam decenija dugoj historiji odnosa dviju zemalja. El Šaraa, nekadašnji pripadnik lokalne podružnice Al-Kaide, za kojeg je Washington svojevremeno nudio nagradu od deset miliona dolara, tom je prilikom potpisao pristupanje Sirije međunarodnoj koaliciji protiv ISIL-a kao njen 90. član.

Upravo je zajednička sirijsko-američka patrola u blizini Palmire bila meta napada. Istovremeno, američki Kongres je ukinuo tzv. Caesar Act, zakon iz 2019. koji je uvodio oštre sankcije Siriji, čime je otvoren prostor za strana ulaganja i međunarodnu pomoć u obnovi zemlje.

Posebnu zabrinutost izazvala je informacija da je napadač bio pripadnik novih sirijskih sigurnosnih službi. Iako vlasti tvrde da nije imao zapovjednu ulogu i da je tek bio stavljen pod nadzor zbog sumnje u ekstremističke stavove, slučaj je ukazao na ranjivost novog sigurnosnog aparata. Nakon dolaska na vlast, El Šaraa je raspustio staru sigurnosnu strukturu režima, ostavivši hiljade pripadnika alavitske manjine bez posla, te je novu strukturu izgradio integriranjem boraca različitih pobunjeničkih frakcija.

Kako upozorava Nanar Hawach iz International CrISIL Groupa, proces je proveden „prebrzo“, uz neujednačene provjere i slabu kontrolu, što je institucije učinilo podložnim infiltraciji. Napad je još jednom pokazao koliko malo resursa ISIL-u treba za nanošenje velike štete. Dovoljni su jedan čovjek, jedno oružje i pristup meti, taktika koju je grupa već demonstrirala u Evropi tokom prethodne decenije.

Za sada, nova sirijska vlast reagira odlučnije. U posljednjih mjesec dana uhapšeno je više od 70 osoba osumnjičenih za veze s ISIL-om. Ipak, strah ostaje da bi sljedeći cilj mogao biti oslobađanje hiljada boraca i njihovih porodica iz logora Al-Hol i Al-Roj, gdje se u teškim uvjetima nalazi oko 9.000 pripadnika ISIL-a i gotovo 38.000 žena i djece. Ukoliko bi do toga došlo, upozoravaju stručnjaci, regija bi se mogla suočiti s novim valom nestabilnosti.

IZVOR: El Pais