“Ako tražimo pravdu za Ukrajinu, moramo je tražiti i za Palestinu; Dodikova politika prijetnja je miru u regiji”, poručio je Armin Hodžić u Hrvatskom saboru zalažući se za priznanje Palestine i rješenje “dvije države”

Na aktualnom prijepodnevu 7. sjednice Hrvatskoga sabora, saborski zastupnik Armin Hodžić održao je jučer govor u kojem je povezao tri velike teme hrvatske vanjske politike: sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine, rat u Ukrajini i humanitarnu katastrofu u Gazi. U sredini izlaganja istaknuo je prijedlog da Hrvatska pokrene proces konzultacija o priznanju Palestine, uz naglasak na dosljednu obranu međunarodnog prava.

DODIKOVA POLITIKA KAO RIZIK ZA REGIJU

Govoreći o izvješću premijera, Hodžić je poručio da se „ne može govoriti o vanjskoj politici, a da se ne spomene Bosna i Hercegovina, najbliži susjed, strateški partner i domovina stotina tisuća hrvatskih građana koji potječu odande“. Naglasio je kontinuirane pokušaje destabilizacije iz entiteta Republika Srpska i od Milorada Dodika, uključujući negiranje Genocida u Srebrenici, osporavanje državnih institucija i prijetnje secesijom, što nije samo unutarnje pitanje BiH, nego „prijetnja miru i sigurnosti cijele regije“.

„Dodik godinama vodi politiku koja sustavno blokira funkcioniranje države, potkopava Daytonski sporazum i sprječava BiH da napreduje prema Europskoj uniji“, rekao je, uz ocjenu da Dodik „umjesto suradnje i dijaloga bira izolaciju, nacionalizam i stalno potpirivanje kriza“.

Kao pozitivan kontrapunkt, podsjetio je na ovogodišnje obilježavanje 30. godišnjice Genocida u Srebrenici kojem je prisustvovao premijer Andrej Plenković. Taj odlazak bio je „važan čin solidarnosti i priznanja istine“ te „primjer politike koja povezuje narode, širi povjerenje i gradi mostove“.

„Bosna i Hercegovina za nas nije samo vanjskopolitičko pitanje. Ona je dio naše sigurnosti i naše ekonomije. Stabilna i funkcionalna BiH znači stabilnu Hrvatsku“, zaključio je, uz jasan interes RH „spriječiti one koji žele razgradnju BiH i podržati one koji žele njezinu stabilnost, jednakopravnost naroda i europsku budućnost“.

SIGURNOST SE NE GRADI SAMO ORUŽJEM, NEGO I PRINCIPIMA

U kontekstu Europe, Hodžić je podsjetio da rat u Ukrajini traje već treću godinu, s milijunima raseljenih i desecima tisuća ubijenih civila. Nedavni upadi ruskih dronova na teritorij Poljske i Rumunjske, članica NATO‑a, po njemu pokazuju „koliko su i naše granice sigurnosti krhke“ te da je nužno ozbiljno ulagati u obranu.

„Naša vojska mora biti spremna štititi hrvatske građane, naše granice i naše saveznike. Ali isto tako moramo znati da se sigurnost ne gradi samo oružjem, nego i principima. Ako Hrvatska dosljedno brani međunarodno pravo, onda i naša sigurnost ima veću težinu“, poručio je.

MORALNA DOSLJEDNOST I MINIMUM PRAVEDNOSTI ZA GAZU I ZAPADNU OBALU

„Dok gledamo prema istoku Europe, ne smijemo zatvarati oči pred jugom“, rekao je Hodžić, ocijenivši tragediju palestinskog naroda „možda i najvećom humanitarnom dramom našeg vremena“. Naveo je brojke od listopada 2023.: više od 60 tisuća ubijenih u Gazi, među njima 15 tisuća djece; gotovo dva milijuna ljudi (oko 85 % stanovništva) prisiljeno je napustiti domove; više od 60 % bolnica ne radi; a UNICEF upozorava da je svako drugo dijete pothranjeno. „To nisu apstraktne brojke, to su lica i obitelji“, dodao je.

Osvrnuo se i na često navođenu „prepreku“ priznanju Palestine – Hamas: „Što je sa Zapadnom obalom, gdje Hamasa nema, a gdje je od 7. listopada 2023. ubijeno više od 1.800 Palestinaca? Ako tamo nema Hamasa, što je onda opravdanje za te brojke?“

Pojašnjavajući što podrazumijeva eventualno priznanje, naglasio je: „Ne radi se o priznanju cijelog povijesnog teritorija, nego tek 22 posto povijesnog teritorija Palestine iz 1945. – što je otprilike polovica Zagreba u smislu veličine teritorija. Dakle, govorimo o minimumu pravednosti, a ne o maksimalizmu.“

Pozvao se na međunarodne institucije: Međunarodni sud pravde u Haagu utvrdio je da postoje ozbiljni razlozi vjerovati da se u Gazi provode djela koja mogu imati obilježja genocida; UN‑ova posebna izvjestiteljica Francesca Albanese upozorava na elemente koji podsjećaju na genocid; a Amnesty International i Human Rights Watch kontinuirano izvještavaju o sustavnom kršenju međunarodnog humanitarnog prava. „Ako tim institucijama vjerujemo kad govore o Ukrajini – moramo ih poslušati i kad govore o Palestini“, istaknuo je.

DVIJE DRŽAVE KAO JEDINO RJEŠENJE

Hodžić je poručio da kredibilitet Republike Hrvatske ne ovisi samo o stavu prema Europi, nego i o dosljednosti na Bliskom istoku: „Ako tražimo pravdu za Ukrajinu, onda moramo tražiti i pravdu za Palestinu. Ako štitimo sigurnost Poljske i Rumunjske, onda moramo braniti i sigurnost civila u Gazi i na Zapadnoj obali.“

„Ne tražim i ne očekujem od Vlade ishitrene odluke“, rekao je, ali je izložio tri konkretne točke:

– pokrenuti proces konzultacija o priznanju Palestine u dijalogu s europskim partnerima;

– jasno i glasno zastupati prekid nasilja, zaštitu civila i humanitarnu pomoć;

– ostati dosljedni ideji dviju država kao jedinom održivom miru, „iako se to danas čini utopijom“.

„Ovo nije pitanje jedne manjine ili jednog naroda. Ovo je pitanje naše savjesti“, naglasio je, podsjetivši da Hrvatska „zna što znači čekati međunarodno priznanje“. „Ako danas ne djelujemo – gubimo dio vlastitog moralnog kapitala. Ali ako dignemo glas, naš glas vrijedi dvostruko. Jer mi smo narod koji je preživio rat, narod koji zna da mir bez pravde nije moguć“, zaključio je.