Za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, koje je zadržalo snažne ekonomske i globalne veze i van Unije, Mađarska je znatno više zavisna od evropskih fondova i tržišta. Prema podacima Evropske komisije, više od 75% javnih investicija u Mađarskoj finansira se iz EU fondova. Gubitak tih sredstava imao bi direktne posljedice na ekonomiju i infrastrukturu zemlje.

Dok se Evropska unija suočava s unutrašnjim tenzijama i sve većim izazovima vezanim za vladavinu prava i demokratske standarde, Mađarska – predvođena premijerom Viktorom Orbánom – sve češće dolazi u fokus zbog pitanja: može li Mađarska napustiti EU?

Iako u Mađarskoj ne postoji zvanična najava izlaska iz Unije – poput britanskog “Brexita” – određeni politički i pravni signali izazivaju zabrinutost u Briselu. Orbánova vlada već godinama vodi sporove s Evropskom komisijom oko nezavisnosti pravosuđa, slobode medija i tretmana manjina i migranata. Višegodišnja zamrznuta sredstva iz evropskih fondova zbog kršenja pravila vladavine prava dodatno su pojačala animozitet mađarskih vlasti prema Briselu.

U posljednjim mjesecima retorika iz Budimpešte se zaoštrila. Zvaničnici bliski partiji Fidesz sve češće govore o “EU diktatu”, “briselskoj birokratiji koja pokušava uvesti kulturni imperijalizam”, pa čak i o “potrebi za redefiniranjem odnosa s EU”.

Spekulacije o Huxitu pojačane su kako administracija Viktora Orbána nastavlja sukobe s Evropskom komisijom. Trenutno provode kampanju s bilbordima u kojima kritikuju Ursulu von der Leyen i Manfreda Webera zbog podrške ubrzanom pristupanju Ukrajine EU. Istovremeno, Mađarska još uvijek nema pristup milijardama eura iz Fonda za oporavak i otpornost (RRF) i razvojnih fondova zbog kontinuiranih zabrinutosti u vezi s vladavinom prava, što dodatno potiče rasprave o tome da li bi premijer Viktor Orbán mogao na kraju izvesti zemlju iz Evropske unije.

Ipak, formalni izlazak iz EU nije jednostavan ni vjerovatno politički isplativ. Za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, koje je zadržalo snažne ekonomske i globalne veze i van Unije, Mađarska je znatno više zavisna od evropskih fondova i tržišta. Prema podacima Evropske komisije, više od 75% javnih investicija u Mađarskoj finansira se iz EU fondova. Gubitak tih sredstava imao bi direktne posljedice na ekonomiju i infrastrukturu zemlje.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da, uprkos euroskeptičnoj retorici vladajuće stranke, većina Mađara i dalje podržava članstvo u EU. Anketa iz februara 2025. pokazala je da 68% građana ne želi napustiti Uniju, dok tek 19% podržava ideju izlaska.

Međutim, analitičari upozoravaju da Orbánova strategija nije nužno usmjerena na formalni izlazak, već na unutrašnje jačanje autoritarne vlasti uz maksimalno ograničavanje evropskog utjecaja. “Mađarska koristi EU sredstva, ali odbija primijeniti pravila igre”, izjavio je jedan visoki dužnosnik iz Evropskog parlamenta. “To je strategija zadržavanja koristi bez odgovornosti.”

U intervjuu prošle sedmice, Orbán je izjavio da trenutno nije isplativo za Mađarsku da napusti EU, ali ako se okolnosti promijene, on bi djelovao.

Novine Népszava zatražile su mišljenje poznatog mađarskog ekonomiste Zoltána Pogátse o mogućem Huxitu. Pogátsa je izložio ekonomske i političke razloge zbog kojih vjeruje da Orbán neće izvesti Mađarsku iz EU.

Prvo je rekao da, prema njegovom mišljenju, ne bi bilo referenduma o tom pitanju. Orbánova vlada bi donijela jednostranu odluku i provela tzv. „nacionalnu konsultaciju“ kako bi ispitala stavove svojih pristalica. Ipak, takav potez smatra veoma malo vjerovatnim. Orbán privlači međunarodnu pažnju prvenstveno zato što je premijer države članice EU. Ako bi Mađarska napustila EU, njegova globalna važnost bi se svela na nivo, na primjer, premijera Sjeverne Makedonije.

Govoreći o ekonomskim pitanjima, Pogátsa je objasnio da je čitav ekonomski model Mađarske zasnovan na njenom članstvu u EU. Zbog toga kineske, južnokorejske pa čak i njemačke kompanije otvaraju pogone u Mađarskoj – kako bi izbjegle dodatne carine, poreze i uvozne restrikcije unutar EU. Ako bi Mađarska napustila EU, te kompanije bi najvjerovatnije napustile zemlju.

Komentirajući dobar odnos mađarskog premijera s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, Pogátsa je istakao da Sjedinjene Američke Države ne mogu pružiti značajnu ekonomsku podršku Mađarskoj, jer Mađarska zauzvrat nema mnogo toga za ponuditi. Bez izvoznih proizvoda koje mađarski radnici prave u fabrikama koje posjeduju njemačke, kineske i korejske firme, zemlja ne bi imala konkurentnu ekonomsku osnovu. Stoga, postati satelit američke ekonomije, poput Portorika, nije realna opcija.

Zbog sve toga, mogućnost Huxita više djeluje kao politički pritisak, a manje kao realan plan. No, kako Evropa ulazi u novo političko razdoblje obilježeno ratom u Ukrajini, sigurnosnim krizama i ekonomskom neizvjesnošću, pitanje evropskog jedinstva i lojalnosti pojedinih članica ostaje ključna tema za budućnost Unije.