Hasandedić je bio vrsni intelektualac, enciklopedista, istraživač, samozatajni arhivista, poliglot, teolog, etnolog, historičar, osmanista, književni historičar, hroničar, književnik, muzeolog, genealog, prevodilac, interpretator izvora i profesor. Svojim predanim istraživanjima sačuvao je sjećanja na cjelokupnu kulturu i baštinu Bošnjaka u Hercegovini i susjednim područjima koja su oni nekada naseljavali.
U Novom Pazaru je održana tribina o životu i djelu Hivzije Hasandedića, najpoznatijeg i najplodnijeg istraživača i hroničara Hercegovine.
Hasandedić je bio vrsni intelektualac, enciklopedista, istraživač, samozatajni arhivista, poliglot, teolog, etnolog, historičar, osmanista, književni historičar, hroničar, književnik, muzeolog, genealog, prevodilac, interpretator izvora i profesor. Svojim predanim istraživanjima sačuvao je sjećanja na cjelokupnu kulturu i baštinu Bošnjaka u Hercegovini i susjednim područjima koja su oni nekada naseljavali.
Amir Kadribegović, direktor Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona, istakao je da je privilegija govoriti o ovom intelektualcu čije djelo nadilazi granice vremena i prostora u kojem je živio i djelovao.
!Njegov pristup je bio spoj arhivskog rada, terenskog istraživanja i autentične empatije prema predmetu proučavanja. On je bio višedimenzionalan, što se jasno moglo čuti i večeras. Njegovo obrazovanje, koje je obuhvatalo orijentalne nauke i modernu historiografiju, omogućilo mu je da postane most između prošlosti i savremenosti – most koji i danas nosi naše razumijevanje kulturne baštine Bosne i Hercegovine”, kazao je Kadribegović.
Podsjetio je, također, da je Hasandedić istovremeno bio historičar, istraživač, intelektualac i čuvar hercegovačke baštine i duhovnosti.
“Njegov život i djelo utkali su se u samu strukturu našeg kulturnog pamćenja, a njegov rad ostaje neizbrisiv trag u korpusu bosanskohercegovačke kulturno-historijske misli”, dodao je on.
Kadribegović je tom prilikom potpisao i Ugovor o saradnji s Muzejom „Ras“ iz Novog Pazara, ocijenivši to uspostavljanjem mostova između Mostara, odnosno Hercegovine, i Novog Pazara, odnosno Sandžaka.
Direktor Muzeja „Ras“ Elmir Habibović ocijenio je tribinu izuzetno značajnom, posebno jer Arhiv iz Mostara po prvi put organizuje događaj van granica Bosne i Hercegovine.
“Na nama je da gradimo prijateljstva širom regiona. Jačamo kulturne veze i to je, vjerujem, od izuzetne važnosti. U narednom periodu nas očekuje stvaranje prostora za stručnu saradnju, jer dijelimo zajedničke vrijednosti. Novi Pazar, Sandžak i Hercegovina imaju sličnu historiju, a mnogi Novopazarci vuku porijeklo upravo iz Hercegovine. Zato je ključno da ovu međuinstitucionalnu saradnju razvijamo i proširujemo, jer će budući projekti dodatno ojačati te veze i otvoriti nove vidike stručnjacima”, kazao je Habibović.
Bošnjačko-sandžački univerzitetski profesor, autor brojnih naučnih radova i nekoliko romana, prof. dr. Sait Kačapor, izjavio je kako su Novopazarci večeras postali bogatiji za novo znanje o jednom od najvećih bošnjačkih intelektualaca 20. stoljeća.
“Riječ je o eruditi, velikom istraživaču i poligloti koji je ostavio ogroman naučni trag. Spomenuto je da je objavio čak 426 bibliografskih jedinica, a pretpostavlja se da postoji još toliko neobjavljenih rukopisa koji će tek biti predmet budućih istraživanja”, kazao je Kačapor.
