Turski parlamentarni zastupnik Hasan Çilez za naš magazin govori o jačanju parlamentarne saradnje, ulozi saborskog zastupnika Armina Hodžića, položaju Bošnjaka u regionu i zajedničkoj borbi za stabilnost Balkana. „Spoljne intervencije ne rješavaju probleme, one ih produbljuju. Velike sile koje se miješaju u pitanja naših regiona misle samo na vlastite interese. Iza gotovo svih konflikata u našim susjednim područjima u posljednjih 50 godina stoje sukobi interesa globalnih sila. Svoje međusobne obračune ne vode na vlastitim teritorijama, nego na tuđim. Posljedice su tragične: prodaju oružje, preuzimaju prirodne resurse i nameću svoje politike, dok sav teret padne na narod tih zemalja“, govori Çilez
Hasan Çilez, turski zastupnik AK Partije iz Amasye, na parlamentarnim izborima 2018. izabran je za zastupnika Velike narodne skupštine Turske, a povjerenje birača ponovo je dobio i 2023. godine. Danas obnaša i funkciju predsjednika prijateljske parlamentarne grupe Turska – Hrvatska. Razgovarali nakon njegove posjete Hrvatskoj o odnosima u regionu, ulozi Bošnjaka, saradnji sa Bosnom i Hercegovinom, kao i sa Hrvatskom te i o globalnim krizama koje potresaju svijet, od Balkana do Gaze.
BOSNA: Koji je bio glavni cilj vaše nedavne posjete Hrvatskoj i koji su po vama najvažniji rezultati posjete?
ÇILEZ: Glavni cilj našeg posjeta bio je jačanje parlamentarne saradnje između Turske i Hrvatske, koja je posljednjih godina u usponu, te doprinos daljem zbližavanju naroda dviju zemalja. Tokom posjete uvjerio sam se da postoji snažna volja hrvatskih zvaničnika za unapređenjem saradnje u svim oblastima. Posebno nas je obradovala gostoljubivost i konstruktivan pristup domaćina, uključujući i predsjednika grupe prijateljstva, gospodina Armina Hodžića.
VIŠE O TEMI: Izaslanstvo turskog parlamenta u posjeti: Ugodan sastanak u Islamskoj zajednici
BOSNA: Koje su teme bile u fokusu tokom sastanaka s međuparlamentarnim grupama u Hrvatskoj?
ÇILEZ: Razgovarali smo o jačanju diplomatskih i parlamentarni odnosa, kao i o unapređenju ekonomskih veza. Potvrđena je zajednička ambicija da se trgovinska razmjena u srednjem roku poveća na 2 milijarde dolara. Razmijenili smo i mišljenja o turskom napretku u odbrambenoj industriji i mogućnostima da se njeni proizvodi koriste u modernizaciji Oružanih snaga Hrvatske.
BOSNA: Kakvu ulogu, po Vašem mišljenju, imaju međuparlamentarne grupe prijateljstva u razvoju diplomatskih odnosa između dvije zemlje?
ÇILEZ: Iako se državne politike vode preko ministarstava vanjskih poslova, produbljivanje odnosa zahtijeva i snažan međuparlamentarni dijalog. Parlament je mjesto gdje se odražava volja naroda. Smatram da nije dovoljno da odnosi među državama budu samo područje primjene državnih politika. Vladine politike mogu biti jedne, a osjećaji i stavovi građana koji žive u toj zemlji potpuno drugačiji. Zato je jačanje međuparlamentarnog dijaloga izuzetno važno, jer omogućava da se odnosi vode na realnijoj osnovi i da se osjećaji i mišljenja naroda odraze na ispravan način.
BOSNA: Kako ocjenjujete odnose između Hrvatske i Turske u širem smislu?
ÇILEZ: Pridajemo veliki značaj odnosima s prijateljskom i savezničkom Hrvatskom. Vjerujem da su naši prijateljski odnosi i multilateralna saradnja od velikog značaja za naš region. Vrlo nam je važno da Balkan živi u miru i stabilnosti. Moguće je da svi narodi Balkana žive u miru. Kao narodi regiona, ne smijemo dozvoliti da globalne sile pretvore Balkan u prostor svojih sukoba i nadmetanja.
BOSNA: Tokom posjete sreli ste se i s predstavnicima bošnjačke zajednice u Hrvatskoj. Kako vidite njihov položaj?
ÇILEZ: Važnost koju pridajemo suverenitetu, političkom jedinstvu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine ističemo u svim razgovorima sa našim sagovornicima. Naše članstvo u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira (PIC) i doprinos EUFOR Althea misiji predstavljaju konkretan pokazatelj te naše posvećenosti. Smatramo da se treba kloniti separatističkih retorika i svih izjava i postupaka koji bi mogli ugroziti mir. Vjerujemo da postojeći trojni mehanizam konsultacija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini značajno jača dijalog u region.
VIŠE O TEMI: Svečana večera u Westinu: Hodžić i Çilez potvrdili obnovu suradnje Hrvatske i Turske
BOSNA: Kako ocjenjujete ulogu zastupnika Armina Hodžića u predstavljanju Bošnjaka i unapređenju odnosa sa Turskom? Možemo li reći da odnosi Turske i Hrvatske ulaze u novu fazu?
ÇILEZ: Gospodin Armin Hodžić je mlad, dinamičan i dobro obrazovan zastupnik, moj brat i kolega. S njim smo uspostavili izuzetno kvalitetan dijalog. Odlično predstavlja bošnjačku zajednicu. Također želim istaći da njegove odnose i komunikaciju s hrvatskim državnim zvaničnicima smatram veoma pozitivnim. Vjerujem da će naš zajednički rad sa Arminom Hodžićem značajno doprinijeti daljem unapređenju tursko-hrvatskih odnosa.
BOSNA: Turska i Bošnjaci imaju dugu zajedničku historiju. Šta je to što i danas održava ove veze živima?
ÇILEZ: Odnosi između Turske i bošnjačkog naroda proces su koji se mora posmatrati u širokoj perspektivi, kroz stoljeća zajedničke historije. Još od osmanskog perioda, tragovi koje su naši preci ostavili na Balkanu su bili pozitivni i dobro prihvaćeni od strane lokalnog stanovništva, a naslijeđe i upravni pristupi tog vremena i danas zaslužuju poštovanje.
Veliki mislilac, rahmetli Alija Izetbegović, izuzetna je ličnost koja je bila i ostala uzor svima nama, i u Turskoj. Njegove riječi upućene našem predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu, tokom posljednjih dana njegovog života, predstavljaju temelj odnosa dviju zemalja. Čvrsto vjerujem da, ne zaboravljajući ko smo i šta smo, te učeći iz historije, možemo zajedno izgraditi zajedničku budućnost naših naroda.
BOSNA: Postoje li planovi za zajedničke kulturne, obrazovne ili ekonomske projekte između Turske i bošnjačkih institucija u Hrvatskoj?
ÇILEZ: Zadovoljstvo mi je vidjeti da se odnosi između Turske i Hrvatske razvijaju u svim oblastima, što je obradovalo i mene i našu delegaciju. Kulturne veze koje gradimo putem TİKA-e i Yunus Emre Instituta izuzetno su vrijedne i važne. Također nas raduje što turske investicije u Hrvatskoj kontinuirano rastu. Iako su se pojavila određena tehnička pitanja, naše zahtjeve za njihovo rješavanje već smo prenijeli nadležnim institucijama. U narednom periodu nastavit ćemo raditi na tome da dostignemo naš cilj od 2 milijarde dolara vanjskotrgovinske razmjene.
BOSNA: Koliko je važno da mlade bošnjačke generacije očuvaju svoj identitet i aktivno učestvuju u međunarodnim odnosima?
ÇILEZ: Turski narod je uvijek spreman učiniti sve što je potrebno da naš bratski bošnjački narod opstane u srcu Evrope, na Balkanu. Mi smo s Bošnjacima braća. Posebno je važno da mlade generacije sačuvaju ovo bratstvo. Zato moramo ulagati napore da dodatno jačamo naše bilateralne veze na društvenom, kulturnom i ekonomskom planu. Obrazovanje je najvažniji element za trajno učvršćivanje tih veza i moramo ga iskoristiti na najbolji način. U posljednjim godinama, pod snažnim utjecajem društvenih mreža, nad mladima širom svijeta igra se velika igra. Mladi se udaljavaju od svojih zemalja, od vlastitih vrijednosti. Porodica, koja je za nas muslimane izuzetno važna, sve je više narušena. Isticanje individualizma i pretjerana orijentacija na materijalne brige pretvaraju društva u prazne, oslabljenje i od vlastitih korijena odvojene zajednice. Ne smijemo nikada zaboraviti svoju prošlost, moramo iz nje učiti kako bismo izgradili svoju budućnost, i za to moramo raditi mnogo, zaista mnogo. Da bismo jasno razlikovali prijatelje od neprijatelja, moramo dobro poznavati svoju historiju, kulturu i vrijednosti. Ispravno razumijevanje života, borbe, žrtve i misaonog svijeta mudrog vođe Alije Izetbegovića pružit će nam snažno vodstvo na ovom putu.
BOSNA: Kako Turska i Hrvatska kao NATO saveznice mogu zajednički doprinijeti regionalnoj sigurnosti?
ÇILEZ: Turska i Hrvatska, kao dvije članice NATO-a, mogu značajno doprinijeti regionalnoj sigurnosti i stabilnosti. Važno je da dvije savezničke zemlje, prije svega na Balkanu, pristupaju svim osjetljivim regionalnim pitanjima na pravedan i human način. U posljednjim godinama svjedočili smo ponašanjima nekih članica NATO-a koja nisu u skladu s kulturom savezništva. Primjer toga je embargo na oružje koji nam je Njemačka uvela tokom borbe protiv terorističke organizacije PKK, kao i podrška, u vidu oružja, municije i obuke, koju pojedine druge članice pružaju drugim terorističkim organizacijama. Takvi postupci su neprihvatljivi i protivni su temeljnim principima NATO-a. S Hrvatskom razvijamo odnose u duhu punog savezništva i nastojimo postupati s posebnom pažnjom prema tom odnosu. U oblasti odbrambene industrije iskreno smo spremni osigurati sve proizvode koji su Hrvatskoj potrebni. Balkan u kojem vladaju mir i stabilnost bit će mnogo bolji i ugodniji prostor za život svih nas. Zato, kao dvije savezničke NATO zemlje, moramo dalje razvijati pristup zasnovan na miru i stabilnosti, zajedno s našim prijateljima i braćom u balkanskim državama. Također, moramo pažljivo analizirati namjere država koje se upliću u regionalna pitanja izvana i prema takvim djelovanjima zauzeti zajednički stav.
BOSNA: Kako vidite ulogu Turske na Balkanu danas?
ÇILEZ: Balkan zauzima važno mjesto u historiji naše zemlje. Danas je Balkan prostor na kojem žive naši sunarodnjaci, ljudi iste vjere i braća s kojima dijelimo zajedničku prošlost. Mir i stabilnost na Balkanu od ključnog su značaja i za mir i stabilnost naše zemlje.
Zato, pod vodstvom predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, razvijamo prijateljske i bratske odnose sa svim balkanskim državama. Sva pitanja koja predstavljaju problem u regionu mogu se raspraviti, pregovarati i rješavati kroz bilateralne, trilateralne, pa čak i kvadrilateralne mehanizme. Stabilnost Balkana mogu osigurati prije svega države koje se na Balkanu i nalaze i važno je da se to jasno razumije.
BOSNA: Pitanje Palestine danas duboko pogađa savjest cijelog svijeta. Mislite li da će Izrael jednog dana odgovarati za genocid?
ÇILEZ: Palestina danas prolazi kroz jedan od najvećih masakara u historiji čovječanstva. Želim naglasiti da naša braća u Palestini pružaju veliki otpor vođeni snažnom vjerom i osloncem na Allaha. Oni dobro znaju da su moralni pobjednici. U ovakvom vremenu, oni pobjeđuju, ali moramo se zapitati: ko gubi? Broj ljudi širom svijeta koji dovom, protestima i prikupljanjem pomoći pokušavaju stati uz njih doseže milijarde. Na kraju ovog procesa, pobjednici će biti oni koji brane čovječnost i ljudske vrijednosti, ljudi Gaze i naša palestinska braća, sa svojom nepokolebljivom vjerom u Allaha. A ko će izgubiti? Izgubit će cionistička, zločinačka, genocidna država Izrael i države poput SAD-a i Njemačke koje je bezuslovno podržavaju, naoružavaju i ohrabruju, kao i još nekoliko zemalja u kojima je strah od cionizma duboko ukorijenjen. Svi znamo da Izrael bez američke zaštite i vojne pomoći nikada ne bi mogao počiniti ovaj genocid, ne bi imao ni snage ni hrabrosti. Vjerujem da će pravda pobijediti, a nepravda nestati. Netanyahu i njegova grupa će sigurno odgovarati. Njihov kraj neće biti dobar, vidjet ćemo i doživjeti to. Naše uvjerenje je jasno: zulum nikoga ne može unaprijediti.
BOSNA: Turska je igrala važnu ulogu u mirovnom procesu. Kako vidite narednu fazu tog procesa?
ÇILEZ: Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan uložio je ogromne napore kako bi se okončala nepravda u Gazi. Naša borba za slobodnu Palestinu nije borba samo današnjice, to je uzvišeni cilj koji turski narod i naši političari, a posebno predsjednik Erdoğan, zagovaraju tokom cijele svoje političke misije. Jerusalem je naša prva kibla. Kroz intenzivnu i efikasnu diplomatiju radili smo neumorno da se pokrene proces mira. Vodili smo aktivne razgovore sa svim državama, uključujući i Sjedinjene Američke Države. Nažalost, mirovne razgovore održane u Egiptu Izrael je počeo sabotirati. Naša podrška će trajati sve dok ne bude uspostavljena nezavisna država Palestina, u granicama iz 1967. godine, sa Istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom. Vjerujem da će se to dogoditi što je prije moguće, jer su naši braća i sestre u Gazi i Palestini platili ogromnu cijenu i u potpunosti zaslužuju slobodnu palestinsku državu.
BOSNA: Kakvu ulogu Turska ima u obnovi Gaze nakon prestanka sukoba?
ÇILEZ: Kada mir zavlada u Palestini i Gazi, započet će velika borba za obnovu tog područja. Turski narod će učiniti i više od onoga što je u našoj moći. U najkraćem roku u Gazi će se graditi novi domovi, džamije, škole, radna mjesta, kao i kompletna infrastruktura, sve iz temelja. Naša država i naše humanitarne organizacije potpuno su spremne za to. Kada se život u Gazi vrati u normalu, Turska ima kapacitet da obnovu završi u roku od samo nekoliko godina. Nakon razornog zemljotresa koji je pogodio našu zemlju prije tri godine, uspjeli smo gotovo u potpunosti obnoviti pogođene gradove. Do kraja ove godine sanirat ćemo sve preostale posljedice potresa. Isto tako, uvjeren sam da bismo mogli obnoviti i Gazu u najkraćem roku. Vjerujem da će u tome veliku podršku pružiti prije svega muslimanske zemlje, ali i međunarodne organizacije. Milijarde ljudi različitih vjera mjesecima protestuju za Gazu — jer ovdje je riječ o čovječnosti. Izraelska teroristička država postala je jedna od najomraženijih u međunarodnoj areni. Kada se svi ovi faktori spoje, Gaza će vrlo brzo biti obnovljena, život će se normalizirati, a mir i sigurnost bit će uspostavljeni.
BOSNA: Turska pridaje veliku važnost miru i humanitarnoj diplomatiji na globalnom nivou. Kakvu ulogu u tome mogu imati parlamenti i međuparlamentarne grupe prijateljstva?
ÇILEZ: Mi potječemo iz civilizacije koja voli ‘stvorenje zbog Stvoritelja’. Mi smo narod koji zna za svetost ljudskog života i poštuje je. Danas je svijet izložen prijetnji imperijalizma i krajnjeg individualizma. Ali moguće je stvoriti pravedniji i humaniji svijet. Poziv našeg predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana na ‘pravedan svijet’, koji je više puta uputio sa govornice Ujedinjenih nacija, za sve nas je svojevrsni vodič. Promjena sadašnje strukture UN-a od ogromnog je značaja za uspostavu takvog pravednog poretka. Pet država koje donose odluke i obavezna saglasnost tih istih država praktično čine svjetski mir nemogućim. Očekivati da tih pet zemalja, čiji se interesi međusobno sukobljavaju, naprave korak ka miru i pravdi, uzaludan je posao. Zato veliki značaj pridajemo regionalnim saradnjama. Narodi jednog regiona moraju međusobno razgovarati, uspostavljati dijalog i tražiti rješenja. Jer spoljne intervencije ne rješavaju probleme, one ih produbljuju. Velike sile koje se miješaju u pitanja naših regiona misle samo na vlastite interese. Iza gotovo svih konflikata u našim susjednim područjima u posljednjih 50 godina stoje sukobi interesa globalnih sila. Svoje međusobne obračune ne vode na vlastitim teritorijama, nego na tuđim. Posljedice su tragične: prodaju oružje, preuzimaju prirodne resurse i nameću svoje politike, dok sav teret padne na narod tih zemalja. Smrt, glad i bijeda postaju njihova sudbina, bez obzira na spol, dob ili bilo kakvu razliku. Ovakav sumorni prizor prenosi se s generacije na generaciju i ostaje nepromijenjen. Afganistan, Bliski istok i Afrika su u posljednje vrijeme među najpogođenijim regijama ovog imperijalističkog nasilja.
Oni koji su odgovorni za takvo stanje danas se skrivaju iza praznih poziva na mir, pravdu, demokratiju i ljudska prava. Svijet konačno mora otvoriti oči i vidjeti ovu istinu. Genocid u Gazi bit će iskra buđenja. Pobijedit će Gaza, pobijedit će čovječanstvo.
Zlo je osuđeno na propast, u to nema sumnje. Za kraj zahvaljujem vam na prilici za ovaj intervju. Turska i Hrvatska, kao prijateljske i savezničke zemlje, nastavit će intenzivno raditi na jačanju saradnje u svim oblastima. Posebno se radujem nastavku parlamentarne diplomatije s kolegom Arminom Hodžićem.
