Ova bi presuda ipak mogla označiti prelaz iz ere neograničenog tehnološkog širenja u eru strožijeg nadzora i balansiranja interesa između inovacija i javnog dobra.
Gotovo godinu dana nakon što je savezni sud u SAD-u presudio da Google drži nezakonit monopol na tržištu internet pretrage, tehnološki gigant uspio je izbjeći najdrastičnije sankcije.
Prema odluci američkog Okružnog suda, kompanija neće biti prisiljena da proda svoj Chrome preglednik – mjeru koju je prvobitno tražilo Ministarstvo pravde u eri predsjednika Joea Bidena. Umjesto toga, Google će morati dijeliti određene podatke o pretragama sa konkurencijom i više neće smjeti sklapati ekskluzivne ugovore poput onih koje je nekada imao s Appleom za Safari.
Presuda sudije Amita Mehtea smatra se prekretnicom jer je mogla dovesti do radikalne promjene u funkcioniranju interneta, zahtijevajući da Google odustane od ključnog dijela svog poslovanja. Međutim, odluka donesena u utorak ostala je blaža, zadržavajući Googleovu dominaciju na tržištu uz određena ograničenja.
Reakcija Wall Streeta bila je brza: dionice Googleove matične kompanije Alphabet skočile su za 7% u trgovanju nakon zatvaranja berze.
Ova odluka dolazi u trenutku kada američke vlasti i regulatori u Evropi pojačavaju pritisak na velike tehnološke kompanije zbog njihove dominacije nad tržištima i monopolističkih praksi.
Apple se suočava s istragama zbog svoje kontrole nad App Storeom i provizijama koje naplaćuje developerima. Odluka protiv Googlea mogla bi osnažiti argumente da i Apple koristi zatvoreni ekosistem kako bi gušio konkurenciju.
Amazon je pod istragom zbog načina na koji favorizira vlastite proizvode u odnosu na druge prodavače na svojoj platformi. Ako bi sudovi u budućnosti primijenili sličnu logiku kao u slučaju Googlea, Amazon bi mogao biti prisiljen na veće ustupke.
Meta (vlasnik Facebooka i Instagrama) već je na udaru zbog navodnog gušenja konkurencije kupovinom manjih rivala. Presuda Googleu signalizira da su američki sudovi spremniji intervenirati protiv praksi koje ograničavaju tržišno takmičenje.
Iako je Google izbjegao “razbijanje” – što bi predstavljalo presedan u modernoj regulaciji digitalne ekonomije – sama činjenica da je sud utvrdio postojanje nezakonitog monopola nosi dalekosežne posljedice. Ona otvara prostor za nove tužbe, domaće i međunarodne, protiv drugih giganata čije prakse godinama izazivaju kontroverze.
Analitičari naglašavaju da je slučaj Googlea tek početak redefiniranja odnosa između države i Big Tech industrije, koja je decenijama rasla gotovo bez ozbiljnog regulatornog nadzora. Presuda bi mogla označiti prelaz iz ere neograničenog tehnološkog širenja u eru strožijeg nadzora i balansiranja interesa između inovacija i javnog dobra.
