Više od stotinu humanitarnih agencija koje djeluju i pri UN, a aktivne su u osiguranju humanitarne pomoći narodu Gaze, zavapilo je 23. jula hitnim apelom vladama širom svijeta da poduzmu hitne mjere kako bi se okončala izraelska opsada Pojasa Gaze i obnovio puni humanitarni pristup uslijed široko rasprostranjene gladi.

Stotinu devet organizacija potpisalo je apel koji je podijelila nevladina organizacija “Save the Children”, sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Dva mjeseca nakon što je Humanitarna fondacija za Gazu, koju podržava izraelska vlada, uz američko sekundiranje započela operacije „pomoći“ u Gazi, humanitarne grupe kažu da je pristup i dalje ozbiljno ograničen, čime se otvoreno od izraelske vlade i vojske krši međunarodno humanitarno pravo.

Usprkos stotinama tona hrane, vode, medicinskih potrepština i goriva koje se nalaze u skladištima, uključujući i ona unutar Gaze, pomoć ne stiže do više od dva miliona ljudi zarobljenih u onome što “Save the Children” opisuje “potpunom opsadom”.

Humanitarni sistem predvođen UN-om nije zakazao. Spriječen je u funkcioniranju, navodi se u zajedničkom saopćenju. Humanitarne agencije imaju kapacitet i zalihe za reakciju u velikom opsegu. Ali, s obzirom da nam je Izrael uskraćivao pristup, blokirani smo da dođemo do onih kojima je pomoć potrebna, uključujući i naše vlastite iscrpljene i izgladnjele timove. Humanitarne organizacije, u istom saopćenju pozvale su na hitno otvaranje svih kopnenih prelaza, obnovu principijelnog i trajnog primirja.

Konvoji pomoći trenutno u prosjeku prevoze samo 28 kamiona dnevno, od minimalno potrebnih 600, prema procjenama UN-a. Organizacije su također oštro osudile aranžmane poput zračnih desanata i privremenih koridora, nazivajući ih simboličnim gestama koje služe kao dimna zavjesa za političku neaktivnost. Oni ne mogu zamijeniti pravne i moralne obaveze država da zaštite palestinske civile i osiguraju značajan pristup u velikim razmjerima, navodi se u saopćenju.

U jednom od svojih zahtjeva, koalicija je pozvala države da razmotre zaustavljanje transfera oružja i municije kako bi izvršile pritisak na Izrael da okonča opsadu Gaze. Vlade moraju prestati čekati dozvolu za djelovanje. Države mogu i moraju spasiti živote – prije nego što ne ostane nijedan koji treba spasiti, saopćile su organizacije.

Broj preminulih gladi i pothranjenosti od oktobra 2023. porastao je na 111. UN još uvijek odgađa proglašenje gladi u Gazi, unatoč kvalificiranim apelima. Spekulira se da se, zbog snažnih američkih i jevrejskih pritisaka, radi o strahu dužnosnika za vlastite pozicije. Od drugog marta, Izrael je odugovlačio s provedbom sporazuma o prekidu vatre i razmjeni zatvorenika s Hamasom i držao je granične prelaze Gaze zatvorenima, ostavljajući kamione s humanitarnom pomoći da čekaju duž granice.

Najmanje 59.219 Palestinaca ubijeno je u izraelskim napadima u Pojasu Gaze od oktobra 2023. godine, saopćilo je u 23. jula palestinsko Ministarstvo zdravstva. Izraelska agresija na Gazu o čijem se genocidnom karakteru slaže sve više eksperata i vlada gotovo sve je stanovnike raselila. Dva miliona ljudi nalazi se u stanju gladi ili na njezinom rubu, dok je oko osamdeset posto zgrada i infrastrukture razoreno.  

U tom ludilu gdje vrijedi Quod licet Iovi, non licet bovi, a licemjerja i nemogućnosti Vijeća sigurnosti UN te strašne ravnodušnosti velikog dijela svijeta da išta uradi po pitanju zaustavljanja genocida nad Palestincima, tridesetak država Evrope, Azije, Južne Amerike i Afrike odlučilo je djelovati nezavisno.

Middle East Eye je javio kako je u Bogoti, glavnom gradu Kolumbije 16. jula održana konferencija Haške grupe zemalja koja je okupila još dvadeset i četiri druge zemlje i koja je rezultirala sa dvije važne rezolucije. Iako poprilično ignorirana u većini zapadnih medija, ova je konferencija, prema riječima kolumbijskog predsjednika, Gustava Petra sazvana da bi se pravila historija.

Kolumbija, kao zemlja domaćin, izjavila je da zemlje Haške grupe neće više tolerirati tretman međunarodnog prava, po volji, prema izboru jer su se okupljene države obavezale spriječiti isporuke oružja Izraelu koji vrši zločine u Gazi. Koalicija trideset dvije zemlje koja se okupila u kolumbijskoj prijestolnici složila se sa implementacijom šest mjera za zaustavljanje izraelskog brutalnog napada na Gazu i spriječavanje kršenja međunarodnog prava.

Radi se zapravo o hitnom samitu čiji su zajednički domaćini bili vlade Kolumbije i Južne Afrike kao supredsjedavajućih Haške grupe s ciljem koordinacije diplomatskih i pravnih aktivnosti kojima bi se suprotstavili onomu što zovu „klimom nekažnjivosti“ koju su omogućili Izrael i njegovi jaki saveznici. 

Hašku grupu trenutno čini blok od osam zemalja koja je osnovana 31. januara u Den Haagu s deklariranim ciljem iraelskog snošenja odgovornosti po međunarodnom pravu. Konferencija je okupila lidere trideset i tri zemlje sa četiri kontinenta, Alžir, Boliviju, Bocvanu, Brazil, Čile, Kinu, Kubu, Džibuti, Honduras, Indoneziju, Irak, Irsku, Liban, Libiju, Maleziju, Meksiko, Namibiju, Nikaragvu, Norvešku, Oman, Pakistan, Palestinu, Portugal, Španiju, Katar, Tursku, Sloveniju, Sveti Vencent i Grenadine, Urugvaj i Venecuelu, naravno uz domaćine.

„Zajedno smo započeli rad na okončanju ere nekažnjivosti“, rekao je kolumbijski predsjednik. Mjere koje su donijete pokazuju da mi nećemo više tolerirati da se međunarodno pravo koristi po volji ili da se palestinski životi smatraju potrošnima.  U izjavama s Konferencije sve zemlje učesnice jednoglasno su se složile da era nekažnjivosti mora prestati i da se međunarodno pravo mora primijeniti bez straha ili ustupaka kroz hitno usvajanje odnosnih nacionalnih politika i zakonodavstva, s jedinstvenim pozivom za trenutni prekid vatre, kaže se u izjavi Haške grupe.

Kako bi započeli proces, dvanaest zemalja, Bolivija, Kolumbija, Kuba, Indonezija, Irak, Libija, Malezija, Namibija, Nikaragva, Oman, Sveti Vincent i Grenadine i Južna Afrika obavezale su se uvesti šest usvojenih mjera Konferencije odmah kroz svoje nacionalne pravne i administrativne sisteme. Šest mjera imaju za cilj prekid veza saučesništva s izraelskom kampanjom uništavanja u Palestini. Ostavljen je rok drugim zemljama da im se pridruže do datuma održavanja jesenje redovne sjednice Generalne skupštine UN, 25. septembra, odnosno isteka dvanaestmjesečnog roka, prema Rezoluciji Generalne skupštine A/RES/ES-10/24.

Tom su rezolucijom pozvane sve države da poduzmu efikasne akcije prema izraelskom kršenju međunarodnog prava, uključujući odgovornost, sankcije i prekid podrške unutar jedne godine od usvajanja, 18. septembra 2024. 

Do tada će se održati konzultacije s vladama zemalja širom svijeta, potvrdili su iz Haške grupe. Rok je ostavljen kako bi se dalo vremena državama da usvoje i primijene šest sljedećih mjera: prevenciju omogućavanja transfera oružja, municije, goriva za vojsku, vojne opreme i dvonamjenskim predmetima Izraelu; sprečavanje tranzita, pristajanja i servisa brodovimau bilo kojoj luci u slučajevima gdje postoji jasan rizik da se plovila koriste za prjevoz robe navedene u prvoj mjeri; sprečavanje prijenosa stavki iz prve mjere u Izrael na plovilima pod zastavom bilo koje zemlje, učesnice i osiguranje pune odgovornosti posada, uključujući i mjeru skidanja zastave; započinjanje hitne revizije svih javnih ugovora u cilju sprečavanja javnih ustanova i fondova da podupiru ilegalnu izraelsku okupaciju palestinske teritorije i jačaju njezinu nezakonitu prisutnost; usklađenje s obavezom osiguranja odgovornosti za najteže zločine prema međunarodnom pravu, obuhvatnim, nepristranim i nezavisnim istragama i procesuiranjem na nacionalnoj i međunarodnoj razini kako bi se osigurala pravda svim žrtvama i spriječili budući zločini te podržati univerzalne jurisdikcijske mandate, kada i gdje su primjenjivi u nacionalnim zakonskim okvirima i sudskoj vlasti kako bi se osigurala pravda za žrtve zločina po međunarodnom pravu koji su počinjeni na okupiranim palestinskim teritorijama.

Konferenciji je prisustvovala i Francesca Albanese, specijalna izvjestiteljica UN za stanje ljudskih prava na okupiranim palestinskim teritorijama koju je Trumpova administracija podvrgla režimu sankcija jer je nepokolebljivo govorila istinu o izraelskim nezapamćenim zločinima.

U svom završnom govoru Albanese je rekla kako ovih šest mjera nisu samo mjere, već pojas za spašavanje ljudima koji se nalaze pod nemilosrdnim napadima i svijetu koji je predugo bio paraliziran. Ovih dvanaest država je napravilo velik korak naprijed. Sat sada otkucava državama, od Evrope do arapskog svijeta i dalje da im se pridruže, dodala je Albanese.

Južnoafrički ministar za međunarodne odnose i saradnju, Ronald Lamola je izjavio da je na konferenciji postignuta kolektivna suglasnost i potvrda kako niti jedna država nije iznad zakona kao i da je Haška grupa ozbiljna te da je moguće poduzeti koordinirana djelovanja država.

Izvršna tajnica Haške grupe, Varsha Gandikota-Nellutla je izjavila da  je u Bogoti Globalni jug ujedinjen da očuva međunarodni sistem, ne riječima, već djelima. Zapravo, da bi se okončao genocid nad Palestincima Globalni jug je preuzeo brigu o pravdi i očuvanju međunarodnog prava. Ova konferencija predstavlja više od tračka nade za izgubljeno čovječanstvo i nekakav znak kako se može suprotstaviti strašnim trendovima fašizacije društava kojima svjedočimo.

Prisustvo četiri članice EU, velesile Kine, članica G20, poput Brazila, Indonezije i Meksika, uz od početka aktivnu Južnu Afriku, te dvije zaljevske arapske zemlje, Katara i Omana, te Iraka, Malezije i Pakistana svjedoče da ovo nije tek slabašna inicijativa ili predstava za javnost i umirenje savjesti. Znakovit je izostanak navodno principijelne Rusije i izraelskog saveznika Indije koje se nalaze u BRICS-u.

Kako je 18. jula javio indijski Asian News International, za to vrijeme američki predsjednik u Bijeloj kući moljaka harambašu cionističke bande da ispravi svoje ponašanje nakon bombardiranja katoličke crkve u Gazi kao i Damaska jer mu nije jasno kako ovaj ubija kršćane, posebno one čija je crkva globalno uticajna, pa i u SAD, ili ruši glavni grad Sirije kada njime sada vladaju teroristi koji su bili na američkom (ili izraelskom, svejedno) platnom spisku. O ispravku genocidnih ponašanja ni mukajet…

Ima valjda većih briga, od Epsteina i silovanja djevojčica, do vladinog pogodovanja sebi i sebi bliskim špekulantima…