Rijetko kad je u Evropskom parlamentu postignut takav stepen saglasnosti: svi žele kraj sezonskog pomjeranja sata, ali države se ne mogu usaglasiti o tome koje vrijeme treba zadržati.
Evropski parlament je jučer raspravljao o ukidanju dvaput godišnjeg pomjeranja sata, praksi koja, prema zagovornicima promjena, više nema smisla. U gotovo jedinstvenoj atmosferi, predstavnici svih političkih grupacija, od zelenih do krajnje desnice, složili su se da je vrijeme da se stane na kraj sezonskom mijenjanju vremena. Ipak, iako je postignut širok konsenzus da se praksa ukine, evropske države ostaju podijeljene oko ključnog pitanja: da li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.
Pomjeranje sata uvedeno je kako bi se, teoretski, bolje iskoristili dnevni sati i uštedjela energija. No, kako su pokazale brojne studije, stvarne uštede su zanemarljive, dok zdravstveni rizici rastu. „Evropski građani žele da djelujemo“, izjavio je Apostolos Tzitzikostas, povjerenik za održivi transport i turizam. „Vrijeme je da konačno okončamo sezonske promjene vremena.“
Prema podacima Evropske komisije, još 2018. godine sprovedeno je veliko istraživanje u kojem je učestvovalo 4,6 miliona građana, od čega je čak 84% podržalo ukidanje pomjeranja sata. Uprkos tome, inicijativa je zapela u Savjetu Evropske unije, gdje je potrebno da se za promjenu izjasni 55% članica koje zajedno predstavljaju najmanje 65% stanovništva EU.
Španski premijer Pedro Sánchez ove je sedmice pozvao na donošenje konačne odluke i uvrštavanje teme na sastanak evropskih ministara energetike. Njegova inicijativa dobila je široku podršku u Evropskom parlamentu, uključujući i euroskeptične zastupnike koji su poručili da bi „Evropa konačno trebala poslušati svoje građane“.
„Moramo pokazati Evropljanima da ih slušamo, posebno u pitanjima koja direktno utiču na njihov svakodnevni život,“ poručio je Tzitzikostas, dodajući da pomjeranje sata „frustrira većinu ljudi, a neke čak i šteti“.
Iako je Komisija spremna podržati ukidanje prakse, unutar država članica i dalje ne postoji jedinstven stav. Neke zemlje, poput Francuske i Italije, naginju zadržavanju ljetnog vremena, jer donosi više svjetla tokom večernjih sati, dok se sjevernije države, poput Finske i Poljske, zalažu za zimsko vrijeme kao prirodnije i zdravije rješenje.
Podsjetimo, 2019. godine Evropski parlament je već izglasao kraj pomjeranja sata, s planom da promjena stupi na snagu 2021. godine. No, tada je Evropsko vijeće, koje okuplja čelnike 27 država članica, odbilo prijedlog. Tema se povremeno vraćala na dnevni red, ali bez konkretnog pomaka.
Posljednji pokušaj da se pitanje pokrene unutar tehničkih službi Vijeća, tokom prošlog semestra, također je propao, jednostavno zato što države nisu postigle saglasnost o tome koje računanje vremena treba zadržati.
Naučna istraživanja takođe daju prednost zimskom vremenu. Studija Univerziteta Stanford zaključila je da je „stalno vrijeme“, bez sezonskih promjena, najkorisnije za zdravlje, a da je upravo zimsko računanje vremena najbolje za čovjekov bioritam i opšte blagostanje.
Evropska komisija sada priprema novi, detaljan izvještaj o posljedicama ukidanja pomjeranja sata. No, kako priznaje Tzitzikostas, bez jedinstvenog stava među državama članicama, odluka još nije na vidiku. I dok se Evropa koleba između ljetnog i zimskog vremena, jedno je jasno, gotovo svi žele kraj dosadašnje prakse. A dok se čeka dogovor, podsjetnik za sve: u nedjelju u tri sata ujutro, satovi se vraćaju na dva.
IZVOR: La Vanguardia
