Polovina vojne opreme koju nabavlja Stari kontinent nosi oznaku “Made in USA”. Dok prodaja američkog oružja cvjeta, Rusija bilježi dramatičan pad izvoza od čak 64 posto

Evropa je upalila alarm. Daleko izvan političke retorike i klime vojne uzbune koju je stvorila Rusija, najnoviji podaci pokazuju konkretne napore u popunjavanju evropskih arsenala. Prema izvještaju Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja iz Stockholma (SIPRI), evropske zemlje su u proteklih pet godina (2021–2025) utrostručile kupovinu naoružanja, čime je Stari kontinent postao vodeći svjetski uvoznik oružja.

Glavni dobavljač ostaju Sjedinjene Američke Države, koje pokrivaju 38 posto ukupne evropske potražnje. Trgovina oružjem između dva saveznika porasla je za 9,2 posto u posljednjih pet godina, prekidajući deceniju stabilnosti ili blagog pada. Među deset najvećih svjetskih prodavaca industrija Južne Korej bilježi nevjerovatan uspon.

Podaci istraživačkog centra iz švedske prijestonice ukazuju na jasan uzlazni trend prodaje teškog naoružanja: borbenih aviona, ratnih brodova, sistema protivvazdušne odbrane, tenkova i artiljerije. Stručnjaci predviđaju nastavak ovog trenda, a jedan od ključnih indikatora bit će najavljena indijska kupovina više od stotinu lovaca Rafale od francuskog giganta Dassault, posao koji bi mogao premašiti vrijednost od 30 milijardi eura.

Iako su trenutni nivoi trgovine i dalje za 14,5 posto niži nego u finalnoj fazi Hladnog rata 1980-ih, potražnja je u naglom porastu. Dok u Briselu rastu pritisci za jačanje strateške vojne autonomije Evropske unije, hegemonija SAD na tržištu ostaje neprikosnovena. Američka vojna industrija zaslužna je za 42 posto međunarodnih transfera oružja, prodajući opremu u 99 zemalja, uključujući 35 evropskih nacija. Po prvi put u dvije decenije, prodaja američkog oružja Evropi nadmašila je onu prema partnerima na Bliskom istoku.

Rat u Ukrajini, koji traje već četiri godine, postao je katalizator za američku namensku industriju. Ukrajina trenutno predvodi svjetsku listu uvoznika, a prate je Poljska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Iako je Washington pod administracijom Donalda Trumpa usporio direktnu vojnu pomoć, mehanizmi poput PURL-a (Ukraine Priority Requirements List) omogućavaju članicama NATO-a da investiraju u američko oružje namijenjeno Kijevu.

Istovremeno, evropske članice NATO-a povećale su kupovinu oružja za 143 posto. Ovaj porast dolazi u trenutku kada Trump pojačava pritisak na saveznike da povećaju izdvajanja za odbranu na pet posto BDP-a, što je cilj dogovoren na samitu u Haagu prošlog juna.

Uprkos američkoj dominaciji, evropska vojna industrija pravi značajne iskorake. Francuska je ostala drugi svjetski izvoznik s udjelom od 9,8 posto, pretekavši Rusiju. Rast bilježe i Italija, Njemačka te Ujedinjeno Kraljevstvo. Zbirni izvoz članica EU čini 28 posto globalne trgovine, što je četiri puta više od ruskog i pet puta više od kineskog izvoza.

Jedini dramatičan pad među deset najvećih izvoznika bilježi Rusija. Zbog međunarodnih sankcija, ruski izvoz je pao za 64 posto. Tri četvrtine preostale ruske prodaje odlazi u Indiju, dok su Bjelorusija i Kina drugi i treći najvažniji kupci Moskve.

Na Bliskom istoku, koji više kupuje nego što prodaje, Saudijska Arabija, Katar i Kuvajt ostaju među deset najvećih uvoznika. Izuzetak je Izrael, čija moćna industrija, uprkos ratnim pohodima u Gazi i Libanu te sukobima s Iranom, bilježi rast izvoza i zauzima sedmo mjesto na svjetskoj listi prodavaca.

IZVOR: El Pais