Da bi EU mogla aktivirati svoj mehanizam protiv ekonomske prisile — pravnu alatku koja omogućava širok spektar sankcija izvan trgovinske sfere — Evropska komisija mora dokazati postojanje ekonomske prisile.

Kako dani prolaze i kako se približava 1. august — rok koji je američki predsjednik Donald Trump postavio za okončanje trgovinskih pregovora — u Evropskoj uniji raste frustracija zbog načina na koji Washington vodi pregovore. Posljednje informacije koje dvadeset sedam članica dobijaju iz tih razgovora ne ukazuju na skoro postizanje sporazuma. “Postoji sve veći konsenzus među državama članicama da situacija nije zadovoljavajuća,” navode evropski diplomatski izvori, koji smatraju da je potrebno dodatno ubrzati pripreme za moguće propadanje pregovora.

Slične poruke dolaze i iz drugih delegacija i institucija. To znači da EU treba imati spremne dodatne carine koje su već u pripremi – koje bi obuhvatile američku robu u vrijednosti od oko 92 milijarde eura – i finalizirati dodatne kontramjere, poput oporezivanja usluga, što bi uključivalo aktiviranje mehanizma za zaštitu od prisile.

Prema izvorima upućenim u pregovore, posljednja ponuda Sjedinjenih Država predviđa horizontalne i opće carine između 15% i 20% na sav uvoz iz EU. Prema tom scenariju, bile bi predviđene iznimke za neke generičke lijekove i medicinske uređaje, avioindustriju, određena jaka alkoholna pića i industrijske proizvode koje je teško pronaći u SAD-u.

Kada je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič informirao ambasadore država članica o ovim proizvodima tokom posljednjeg sastanka, reakcije su bile hladne. “To nije nešto što bismo mogli prihvatiti,” izjavio je jedan od učesnika, dodajući: “Nisam optimista.” Neki sagovornici ističu da vlada “sve veći pesimizam” među državama članicama EU. To, zajedno s ponašanjem tokom pregovora i određenim nepoštovanjem, dovodi do toga da “raspoloženje postaje drugačije” i sve se više naginje ka korištenju svih dostupnih sredstava, navodi treći diplomatski izvor.

Šefčovič je više puta putovao u Washington kako bi se sastao s američkim pregovaračima. Glavnu riječ vodi američki ministar finansija Scott Bessent. On je jučer za Fox News izjavio da su SAD “na korak od objave niza trgovinskih sporazuma u narednim danima”, ali nije precizirao uključuje li to i EU.

Bessent je također naglasio da je 1. august “prilično čvrst krajnji rok”, koji je Trump jednostrano odredio nakon što je postalo jasno da neće ispuniti prethodnu prijetnju (primirje koje je trebalo isteći 9. jula). “Za EU, kao i za ostale zemlje, tog dana će se carinski nivoi vratiti na recipročni nivo od 2. aprila. To ne znači da ne možemo nastaviti pregovore sa zemljama koje se nalaze na višem nivou.”

Nakon što je Trump prekršio svoj vlastiti rok od 9. jula, započeo je kampanju slanja pisama ka 25 zemalja i EU. Predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen poslao je pismo 12. jula. U tom dopisu, prijetio je Evropi carinama od 30% ako se ne postigne dogovor prije 1. augusta i upozorio na kontramjere ako Brisel odgovori. “Ako pročitate pismo, vidite pravu definiciju prisile. Ovo je prijetnja i to nije prihvatljivo. EU, kao ekonomska sila, mora se izboriti za poštovanje – ako zaista želi da je poštuju SAD i Kina,” rekli su izvori iz EU.

Nije slučajno što izvor koristi riječ “prisila”. Da bi EU mogla aktivirati svoj mehanizam protiv ekonomske prisile — pravnu alatku koja omogućava širok spektar sankcija izvan trgovinske sfere — Evropska komisija mora dokazati postojanje ekonomske prisile. Više izvora slaže se da su događaji posljednjih sedmica natjerali mnoge prijestolnice da zaoštre svoj stav, uključujući Berlin. Njemačka je do sada bila jedan od najvećih zagovornika dogovora, ali nedostatak rezultata za njene izvozne sektore (posebno automobilski) navodno je uzrok promjene stava.

Evropska komisija se osjeća ojačano za djelovanje u slučaju propasti pregovora. Ipak, Brisel i dalje javno ističe službeni stav koji zastupa od početka trgovinskog rata: apsolutni prioritet je dogovor kroz pregovore, uz paralelne pripreme za moguće kontramjere.