Dok SAD i njihovi saveznici iz NATO-a pokušavaju očuvati poredak zasnovan na zapadnim pravilima i institucijama, Kina, Rusija, Iran i Sjeverna Koreja jasno pokazuju da žele graditi alternativni model međunarodnih odnosa.
Na 80. godišnjicu pobjede u Ratu protiv japanske agresije i završetka Drugog svjetskog rata, u Pekingu će sutra biti održana jedna od najvećih vojnih parada u posljednjim decenijama u svijetu. Kineski predsjednik Xi Jinping ugostit će rusku i sjevernokorejsku delegaciju predvođenu Vladimirom Putinom i Kim Jong Unom, dok se očekuje i dolazak iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana. Ovaj skup, prema ocjenama zapadnih analitičara, predstavlja jasnu demonstraciju novog geopolitičkog saveza koji mnogi nazivaju „osovinom preokreta“.
Dok većina zapadnih lidera bojkotira ceremoniju, Kina želi prikazati diplomatsku i vojnu snagu pred desetinama hiljada vojnika i mnoštvom najmodernijeg naoružanja, uključujući hipersonične projektile i novu generaciju balističkih raketa. Posebnu pažnju privlači unaprijeđena raketa DF-26, u kineskim medijima prozvana „ubica Guama“ zbog dometa kojim može pogoditi američke baze na Pacifiku, kako konvencionalnim, tako i nuklearnim bojevim glavama. Pored toga, analitičari su uočili i nove anti-brodske rakete, koje kineski komentatori opisuju kao oružje namijenjeno „odvraćanju SAD-a od ugrožavanja kineske sigurnosti“.
Pojavljivanje Putina i Kima uz Xija, prvi put zajedno na jednoj bini, ima snažnu simboliku. Radi se o državnicima koje Zapad vidi kao najveće izazivače globalne stabilnosti, a koji kroz zajedničke nastupe žele pokazati da postoji alternativni svjetski poredak. Analitičari ističu da Xi Jinping time šalje poruku kako Kina, osim što prednjači u ekonomskom i tehnološkom razvoju, sada i politički i vojno okuplja zemlje koje žele umanjiti dominaciju Zapada.
„Kada je Xi bio regionalni lider, gledao je u Putina kao uzor. Danas on stoji uz njega, ali i iznad njega, predstavljajući se kao globalni lider“, ocijenio je Alfred Wu, profesor na Nacionalnom univerzitetu Singapura.
Uz samu paradu, proteklih dana održan je i Sigurnosni forum Šangajske organizacije za saradnju (SCO), gdje su pored Putina učestvovali i indijski premijer Narendra Modi te turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan. Posebnu pažnju izazvao je Modijev dolazak u Kinu – prvi nakon sedam godina – što se tumači kao signal zahlađenja odnosa Indije i Sjedinjenih Američkih Država. Washington je nedavno udvostručio carine na indijski izvoz, što je otvorilo prostor Pekingu da pokuša približiti New Delhi svojoj orbiti.
Parada u Pekingu nije samo ceremonija sjećanja na Drugi svjetski rat. Ona je, prije svega, demonstracija nove realnosti u kojoj multipolarni svijet postaje sve izvjesniji. Dok SAD i njihovi saveznici iz NATO-a pokušavaju očuvati poredak zasnovan na zapadnim pravilima i institucijama, Kina, Rusija, Iran i Sjeverna Koreja jasno pokazuju da žele graditi alternativni model međunarodnih odnosa.
Za mnoge zemlje globalnog juga, koje su sve nezadovoljnije dominacijom Zapada, ova „osovina“ predstavlja priliku za veću autonomiju. No, za Washington i evropske prijestolnice to je znak da se pred njihovim očima oblikuje novi svjetski blok, sposoban da ospori američku vojnu i političku nadmoć.
Kako će izgledati naredne decenije – obilježene suparništvom blokova ili kompromisnim preuređenjem svjetskog poretka – još uvijek je otvoreno pitanje. Ali parada u Pekingu jasno pokazuje da je era jednostrane dominacije Zapada završena.
