Dvadeset godina kulturne upornosti i zajedništva

Dvadeset godina postojanja Bošnjačkog kulturno-umjetničkog društva „Nur“ u Sisku svjedoči o upornosti, predanosti i kulturnom nasljeđu koje je utemeljeno na zajedništvu i ljubavi prema bošnjačkoj tradiciji. Od prvih koraka i osipanja članstva do respektabilnih 286 upisanih, od skromnih uvjeta do nastupa u Hrvatskoj, Bosni, Austriji, Makedoniji i Turskoj – „Nur“ je ostao simbol okupljanja i očuvanja identiteta Bošnjaka u Sisku. Jubilej će biti zaokružen monografijom i porukom da tek slijede nova poglavlja.

„Kad se razvija Nur, razvija se i Sisak“, riječi su gradonačelnika Siska izgovorene na svečanoj manifestaciji u povodu obilježavanja 20 godina postojanja Bošnjačkog kulturno-umjetničkog društva „Nur“. Ta rečenica najbolje oslikava put jedne udruge koja je od samog početka nadilazila okvire manjinske organizacije i prerasla u važan dio društvenog i kulturnog života grada.

Prema izvještaju pokretača i dugogodišnjeg aktiviste Društva Zijada Fuke, „Nur“ je osnovan 30. kolovoza 2005. godine i registriran na adresi u Sisku, ulica S. i A. Radića 30. Sjedište se selilo nekoliko puta – od Hebrangove ulice 25, preko prostora u Braće Kavurića, pa sve do današnjih kontejnera u Marijana Cvetkovića, preko puta Inine benzinske pumpe. „Na papiru i dalje stojimo na adresi Braće Kavurić 10d, ali stvarnost je drukčija, danas smo zapravo podstanari u kontejnerima“, objašnjava Fuka, dodajući da će se tom pitanju morati posvetiti u budućnosti.

Članstvo se razvijalo postepeno. U samim počecima bilo je određenog osipanja, no već krajem 2007. godine Društvo je brojalo 77 članova. Do 2011. brojka se više nego udvostručila, pristupnice je potpisalo 161 član. U narednim godinama taj rast se nastavio pa je do danas kroz „Nur“ prošlo ukupno 286 članova. „To je respektabilna brojka s obzirom na ukupan broj Bošnjaka u Sisku i županiji. Uz članove, tu su i njihove porodice, prijatelji i susjedi. Posebno nas raduje što se priključuju i oni koji nisu deklarirani Bošnjaci, ali vuku porijeklo iz Bosne. Očito se ti korijeni ne zaboravljaju“, naglasio je Fuka.

Kroz dva desetljeća rada Društvo je, nažalost, ispratilo i devet preminulih članova. „Posebno bih izdvojio rahmetli Smajila Dedića, koji je bio aktivan do posljednjeg dana života, a njegova obitelj i danas ostaje uz Nur. Spomenimo i Arifa Koštića, zaljubljenika u saz i šargiju, Sadu Vakufac, Saliha Bunića, Stanka Krnetu, Asemu Kurtović, Muhameda Begovića, Ilfada Hajdarevića i Mejsu Huzejrović. Molim da se njih prisjetimo minutom šutnje ili Fatihe“, kazao je Fuka na svečanosti proslave 20 godina u sisačkom Domu Ina rafinerije.

Zaokruženje svih ovih godina rada uskoro će donijeti i monografija koja prati jubilej, a u njoj će svoje mjesto naći i priznanja dodijeljena na ovogodišnjoj svečanosti, među kojima je bilo ono saboroskom zastupniku Arminu Hodžiću koji se obratio skupu. Posebno se zahvalio Zijadu Fuki, dugogodišnjem alfa i omegi društva, kao i svim osnivačima, umjetničkim voditeljima, plesačima, pjevačima i volonterima: “Zijade, hvala ti na ovih 20 godina ljepote bošnjačke kulture i običaja koju si njegovao i podijelio s ovom zemljom”, rekao je Hodžić, dodavši da budućnost „Nura“ vidi u još većem angažmanu novih generacija koje će oplemenjivati zajednički kulturni prostor.

„Aktivnost jednog kulturno-umjetničkog društva najbolje se vidi u javnim nastupima i odjeku koji ostaju iza njih“, naglasio je Zijad Fuka u svom izvještaju. Upravo kroz gostovanja „Nur“ je gradio svoj identitet, potvrđivao uspješnost i čuvao kontinuitet, sve do pandemije i razornog potresa, kada se ritam nakratko prekinuo.

Koncepcija je bila jasna: svake godine minimalno dva putovanja u Bosnu i Hercegovinu, jedno zahtjevnije na udaljenije destinacije, drugo kraće, uz niz tradicionalnih nastupa u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj, „Nur“ je gostovao na brojnim pozornicama: od Siska i okolnih sela (Caprag, Komarevo, Hrastelnica, Lekenik…) do šire županije (Glina, Petrinja, Sunja, Kostajnica, Dubica) i drugih gradova diljem Hrvatske – od Zagreba i Karlovca, preko Rijeke, Pule i Dubrovnika, pa sve do Zadra, Vodnjana, Velikih Zdenaca i Garešnice.

Gostovanja u Bosni Fuka je složio slikovito, „prema riječnim tokovima“: u Cazinskoj krajini (Šturlić, Stijena), dolini Une (Bihać, Bosanska Krupa, Novi), na Sani i Japri (Sanski Most, Gornji Agići, Hozići), u Srednjoj Bosni (Bugojno, Vitez, Busovača, Fojnica), dolini Bosne (Sarajevo, Zenica, Tešanjka, Doboj Istok – Klokotnica), sjeveroistočnoj Bosni (Srebrenica, Kalesija, Tuzla – Šički Brod), te u Mostaru i Bosanskoj Gradiški.

Posebno mjesto zauzimaju tradicionalne manifestacije na kojima je „Nur“ bio redoviti akter: Lipovljanski susreti, prvomajske proslave, teferič braniteljske udruge, Dani kruha, Bajramski koncerti, Hidžretska nova godina, Dani kulturne raznolikosti i nacionalnih manjina, kao i brojna humanitarna događanja.

Jedan od vrhunaca bili su Smotre  bošnjačkih kulturno-umjetničkih društava Hrvatske, čiji je „Nur“ bio inicijator. Prva smotra održana je 30. 8. 2008. – upravo na rođendan Društva, u istom prostoru u kojem se obilježila i dvadeseta godišnjica.

Značajna i zahtjevna gostovanja vodila su ih i izvan Hrvatske. U Austriji su 2013. nastupali u Ennsu kod Linza na poziv Kluba „Džemal Bijedić“, a 2014. u Beču na poziv KUD-a „IKI Wien“. „To nisu bili samo nastupi, nego i druženja s našim ljudima, upoznavanja ljepota i kulturnih spomenika“, prisjetio se Fuka, istaknuvši posjet Schönbrunnu i obilazak bečkog Ringa. Tu su i gostovanja u Sloveniji (Jesenice), te nedavni odlazak u Ohrid na smotru folklora u Sjevernoj Makedoniji.

No, najposebnije iskustvo ostalo je vezano za Tursku. „Gostovanje u Bursi u julu 2010. godine bilo je vrhunac. Sedam dana provedenih tamo obilježilo je gostoprimstvo koje je gotovo nemoguće uzvratiti“, rekao je Fuka.

Sva ta putovanja i nastupi, zajedno s detaljnim opisima i fotografijama, dobit će svoje mjesto u monografiji koja zaokružuje 20 godina „Nura“.

U dva desetljeća rada „Nur“ je obilježavao ne samo gradske i županijske manifestacije nego i vjerske blagdane. Posebno mjesto zauzima nastup na središnjoj bajramskoj svečanosti 10. 8. 2013. u Karlovcu. „Na toj svečanosti u Zorinom domu nastupili smo s tri koreografije, a samo dva dana ranije bili smo u Agićima na bajramskom obilježavanju“, podsjetio je Fuka.

Aktivnosti Društva nisu prolazile nezapaženo. Informiranje javnosti pratilo je ritam digitalnog doba: uz vlastitu web stranicu i Facebook profil, „Nur“ je od 2010. do 2011. godine imao i cijelu stranicu u Novom sisačkom tjedniku posvećenu radu bošnjačkih udruga. „To je bila praksa od velike koristi, ali je nažalost prekinuta promjenom sastava bošnjačkih vijeća 2011.“, prisjetio se Fuka.

Članovi „Nura“ pojavljivali su se i u televizijskim emisijama posvećenima manjinama i sevdahu, među kojima su bile „Dva frtalja“ bivšeg NeT-a te „Manjinski mozaik“, u okviru kojeg je emitirana emisija „U meraku i poistilahu“. Posebno zapaženo bilo je gostovanje na Z1 s Pavom Anićem, gdje je predstavljena zbirka „101 sevdalinka“ uz sudjelovanje mladih Nurovaca. „Za nas je to bila velika promocija, a medijski prostor smo koristili koliko god smo mogli“, rekao je Fuka.

Jedan od vrhunaca medijske vidljivosti bio je posjet Pantovčaku, u okviru projekta „Kava s građanima“, kada je „Nur“ ugostio tadašnji predsjednik Republike Ivo Josipović. „Za Nurovce je to bio poseban trenutak, iskustvo koje se pamti cijeli život“, istaknuo je Fuka.

Financijski okvir Društva najvećim dijelom dolazi iz državnih sredstava preko Savjeta za nacionalne manjine RH, što osigurava stabilnost za osnovne troškove. Na lokalnoj razini suradnja je, kako kaže Fuka, „dobra i kontinuirana“. Grad Sisak redovno podupire programe „Nura“ i omogućio je besplatno korištenje prostora u Domu Eugen Kvaternik dva puta tjedno, prostora koji je, kako ističu, izuzetno kvalitetan za rad.

I na nivou županije suradnja se pokazala plodonosnom. Bivša županica Marina Lovrić Merzel bila je pokroviteljica jedne od obljetnica, a zalaganjem vijećnika Šabana Kadrića osiguran je prostor za pohranu nošnji i opreme. „Iako se natječemo za relativno male iznose, možemo reći da smo zadovoljni. Ipak, nadam se da će se s vremenom naše mjesto u županiji dodatno učvrstiti“, rekao je Fuka.

Samostalnost Društva očuvana je i kroz stvaranje Koordinacije bošnjačkih asocijacija Sisačko-moslavačke županije. Umjesto nove udruge, potpisan je sporazum o suradnji kako bi asocijacije djelovale zajednički, a da svaka zadrži svoj identitet. „Nur“ je sudjelovao i u donatorskim aktivnostima za osnivanje Središnje bošnjačke knjižnice u Sisku, a značajan doprinos dao je i kroz osnivanje Dobrotvornog društva „Merhamet“. „Naši su članovi bili i prvi predsjednik i zamjenik u toj organizaciji, a Merhamet je imao i još uvijek ima neprocjenjivu ulogu u pomoći stanovništvu Capraga i okolnih mjesta“, podsjetio je Fuka.

Zijad Fuka je podsjetio na protekla dva desetljeća, ali i ukazao na što slijedi. „Sve ono što se pokazalo dobrim treba sačuvati. Što valja, sačuvati, a što ne valja promijeniti“, naglasio je.

Okosnicu Društva i dalje čine folklorna sekcija, Zbor Nurovaca i Etno klub. Njihovo opremanje i pripreme koreografija ostaju od vitalnog značaja. No, demografska stvarnost ostavila je traga, mnogi mladi su se odselili u inozemstvo u potrazi za poslom, što je utjecalo i na dinamiku rada. „Pred nama je revitalizacija pojedinih sekcija, a prvi koraci u tom smjeru već se događaju“, dodao je Fuka.

Pitanje prostora ostaje otvorena rana. Sjedište na adresi Braće Kavurić 10d, teško oštećeno u potresu, obnovljeno je, ali je vraćeno Domu zdravlja. Time je „Nur“ ostao bez svojih prostorija i preselio u kontejnere, rješenje koje je privremeno, ali nikako adekvatno. Posebno jer Društvo posjeduje vrijednu opremu – nošnje i instrumente u vrijednosti većoj od 30.000 eura. „Sve je to sada spremljeno kako se može, a ne kako bi trebalo. Zato rješenje prostora moramo tražiti u Capragu, gdje i gravitira većina naših članova“, kazao je Fuka.

Postoje obećanja da će se pitanje trajnog prostora riješiti, no u Društvu se nadaju da to neće ostati samo na riječima. Do tada, jubilej je prilika da se podsjeti na sve ono što je u ovih 20 godina ostvareno i da se pogleda naprijed. A već uskoro, za mjesec ili dva, izlazi monografija koja će na jednom mjestu obuhvatiti sve što je „Nur“ bio i sve što nastoji biti.