Tragovi drugog ulaza u Kabu, koje je otvorio Abdullah ibn Zubejr na temelju želje Poslanika, a.s., i kasnije zatvorio Hajjaj ibn Jusuf es-Sakafi, jedan od najpoznatijih namjesnika emevijske vlasti, i danas su vidljivi. Njihovo postojanje podsjeća na stoljeća isprepletena vjerom, politikom i sukobima koji su oblikovali sveti hram muslimana
Prema predaji, Kaba je prvobitno podignuta rukama Ibrahima, a.s., i njegovog sina Ismaila, a.s. Građena bez maltera, jednostavno slaganjem kamenja, bila je pravougaona građevina bez krova, s unutrašnjim udubljenjem poput podruma i s dvoja vrata, naspramno postavljena. Njena forma je tada bila daleko od današnjeg kockastog oblika, ali spremna da primi vjernike na ibadet.
Velike poplave i oštećenja doveli su do toga da Kurejšije odluče obnoviti Kabu. Uveli su jedno strogo pravilo: sredstva za obnovu nisu smjela poticati iz harama, kamata, krađe, iznude ili bluda. No, novca je bilo premalo, pa su morali smanjiti obim građevine. Dio prostora označen zidom ostao je izvan Kabe, iako je i dalje smatran njenim sastavnim dijelom. Ta izmijenjena forma opstala je sve do vremena Abdullaha ibn Zubejra.
Kada je izbila borba za hilafet između Emevija i Abdullaha ibn Zubejra, Kaba je teško oštećena tokom opsade Mekke. Ibn Zubejr je odlučio obnoviti sveti hram i tom prilikom ostvariti želju Poslanika, a.s., koju je čuo od svoje tetke Aiše, r.a., da se Kabu izgradi na osnovama Ibrahimovih zidina i da ima dva ulaza, jedan za ulazak, drugi za izlazak. Nakon nekoliko dana istihare, Ibn Zubejr je krenuo u obnovu, uključio Hidžr unutar Kabe i podigao dvoja vrata na nivou tla, kako bi svi vjernici mogli slobodno ulaziti i izlaziti.
Nakon što je Ibn Zubejr pogubljen, a Mekku zauzeo Hajjaj ibn Jusuf es-Sakafi, Emevije su odlučile vratiti Kabu u formu kakvu je imala za vrijeme Kurejšija. Hajjaj je srušio novi dio zidina, ponovo odvojio Hidžr i zatvorio druga vrata. Višak kamenja, s kojim nije znao šta učiniti, na savjet Asme, majke Ibn Zubejra, postavio je uz sam ulaz Kabe. Tako je sveti hram opet dobio oblik kakav poznajemo danas.
U doba abasidskog halife Haruna er-Rešida pojavila se ideja da se Kaba ponovo pregradi prema modelu Ibn Zubejra. No, kada je tražio mišljenje imama Malika, čuo je njegov znameniti odgovor: „Ostavi Kabu kakva jest; nemoj da postane igračka u rukama vladara.“ Halifa je poslušao taj savjet, i od tada Kaba nije mijenjala svoju formu.
Iako su vrata zatvorena još u ranom emevijskom periodu, tragovi drugog ulaza i danas se mogu vidjeti. Oni stoje kao nijemi svjedok jedne od najznačajnijih epizoda u historiji islamskog svijeta, epizode u kojoj su se isprepleli san Poslanika, a.s., odlučnost Ibn Zubejra i politička pragmatika emevijskih vladara.
IZVOR: GZT
