Na frontu u Ukrajini odvija se tehnološka revolucija. Dronovi su u nekoliko godina od pomoćnog alata prerasli u centralnu silu modernog ratovanja. Umjesto konjice ili rovova, današnje bojište obilježavaju mali zujavi objekti – FPV (first-person view) letjelice, koje operateri kontrolišu pomoću VR naočala i džojstika. Lete brzinom i do 150 km/h, nose eksplozivna punjenja i pogađaju ciljeve s nevjerovatnom preciznošću

Sve intenzivniji ukrajinski napadi na ruske rafinerije nafte doveli su do rekordnog rasta cijena benzina u Rusiji, i to uprkos vladinoj zabrani izvoza goriva kojom se pokušava ublažiti kriza. Ukrajina već mjesecima koristi dronove kako bi ciljala rafinerije, crpne stanice i vlakove s gorivom, s ciljem da nanese štetu ruskom vojnom stroju, ali i da poremeti svakodnevni život unutar same Rusije.

Napadi su pojačani tokom ljeta, kada potražnja za gorivom dostiže vrhunac – zbog sezonskih putovanja i poljoprivrednih radova. Samo u posljednjih nekoliko sedmica pogođeno je najmanje deset ključnih ruskih energetskih postrojenja. Prema ukrajinskoj obavještajnoj službi, riječ je o rafinerijama koje godišnje proizvode više od 44 miliona tona naftnih derivata, što čini preko 10 posto ukupnih ruskih kapaciteta.

Na frontu u Ukrajini odvija se tehnološka revolucija. Dronovi su u nekoliko godina od pomoćnog alata prerasli u centralnu silu modernog ratovanja. Umjesto konjice ili rovova, današnje bojište obilježavaju mali zujavi objekti – FPV (first-person view) letjelice, koje operateri kontrolišu pomoću VR naočala i džojstika. Lete brzinom i do 150 km/h, nose eksplozivna punjenja i pogađaju ciljeve s nevjerovatnom preciznošću.

Francuska vojska, poput mnogih drugih širom svijeta, ubrzano prolazi kroz obuku za njihovu upotrebu. „Prije pet godina niko ne bi ni pomislio da će FPV dronovi biti odlučujući faktor u ratu. Danas, bez njih, na bojnom polju više niste konkurentni“, rekao je jedan francuski vojni instruktor.

Od početka ruske invazije 2022. godine, Ukrajina je postala svojevrsna laboratorija za razvoj i testiranje novih oblika bespilotne tehnologije. Prema vojnim izvorima iz Kijeva, FPV dronovi odgovorni su za oko 65 posto ruskih gubitaka u ljudstvu. Dnevno se koristi na hiljade jedinica – od preciznih napada na pojedinačne vojnike, do rušenja oklopnih vozila ili bunkera.

Osim toga, Ukrajina je pionir i u razvoju pomorskih dronova, malih čamaca bez posade natovarenih eksplozivom, kojima je već uništila trećinu ruske Crnomorske flote.

Moskva je, nakon početnog zaostatka, brzo našla odgovor – u saradnji s Iranom uvedeni su dronovi tipa Shahed. To su jeftine, samoubilačke letjelice velikog dometa koje se lansiraju u rojevima od nekoliko desetina ili stotina komada. Njihov cilj nije samo uništavanje infrastrukture, već i iscrpljivanje ukrajinske protivzračne odbrane.

Prema zapadnim procjenama, Rusija mjesečno već sada proizvodi između 10.000 i 20.000 dronova različitih klasa, a širenje proizvodnje planira i u saradnji s kineskim kompanijama.

Evropske zemlje, predvođene Francuskom, Njemačkom i Velikom Britanijom, ubrzano ulažu u domaću proizvodnju i obuku. Francusko ministarstvo odbrane naručilo je 3.000 domaćih dronova i otvorilo nove centre za obuku. Ipak, birokratske procedure i strogi sigurnosni standardi usporavaju inovaciju, dok Ukrajina nove modele testira i šalje na front u roku od nekoliko dana.

„Ovo je revolucija poput uvođenja tenka u Prvom svjetskom ratu – samo što se dešava deset puta brže“, upozorio je jedan visoki francuski oficir.

Masovna upotreba dronova briše granicu između vojnika i civila, fronta i pozadine. Njihova upotreba već sada izaziva žustre rasprave o međunarodnom humanitarnom pravu – od atentata i ciljane eliminacije komandanata, do psiholoških operacija i širenja straha među stanovništvom.

Podsjećanje na ubistvo iranskog generala Kasema Sulejmanija 2020. godine dronom, kao i na stalne noćne napade Shahed letjelica na ukrajinske gradove, pokazuje da su ratovi budućnosti već stigli.

Istoričari porede današnje „rojne“ napade dronovima s njemačkim V-1 projektilima, kojima je Hitler 1944. godine pokušavao slomiti moral Londona. Tada, kao i danas, oružje je bilo relativno jeftino, a njegov glavni cilj bio je zasićenje i iscrpljivanje protivničke odbrane.

Čak je i George Orwell, čiji je stan pogođen jednim V-1 projektilom, iskustvo iskoristio u romanu 1984 za opis stalne prijetnje raketnim bombama nad Londonom.

Rusija već sada lansira i do 570 Shahed dronova u jednoj noći, a vojni analitičari upozoravaju da brojka od 1.000 uskoro može postati stvarnost. Problem je u tome što su presretački projektili zapadnih sistema poput IRIS-T, Nasams ili Patriota višestruko skuplji od samog drona, pa se njihova masovna upotreba pretvara u rusku prednost. Najefikasnijim se pokazalo korištenje njemačkih samohodnih topova Gepard, ali Ukrajina ih ima tek 250.

Kijev je razvio vlastiti kamikaza-dron Liutyi, koji posljednjih mjeseci pogađa ruske rafinerije, fabrike oružja i skladišta. Za razliku od ruske taktike zastrašivanja civila, Ukrajinci koriste dronove za precizne udare na vojnu i energetsku infrastrukturu. Ograničeni resursi primoravaju ih da djeluju poput hirurškog noža, dok Moskva koristi čekić masovnog bombardovanja.

Rat u Ukrajini ušao je u novu fazu eskalacije. Rusija svakodnevno povećava proizvodnju i upotrebu dronova Shahed, dok Ukrajina preciznim udarima Liutyijem unosi nesigurnost duboko u rusku teritoriju. Istovremeno, poskupljenje goriva u Rusiji pokazuje da dronovi nisu samo oružje bojišta – već i sredstvo strateškog i ekonomskog pritiska.

U eri kada jedan mali dron vrijedan 20.000 eura može uništiti tenk od pet miliona ili rafineriju koja pokriva desetinu nacionalne proizvodnje, jasno je da tradicionalna vojna ravnoteža više ne postoji. Dominaciju neće imati najveće vojske s najskupljom opremom, već one koje najbrže uče, proizvode i prilagođavaju se. Dronizacija rata već je počela – a njene posljedice tek ćemo osjećati u godinama koje dolaze.