Na čelo najuglednijeg, najmodernijeg i najvažnijeg hitnog bolničkog prijama u Hrvatskoj dolazi liječnik koji sustav hitne medicine poznaje iznutra, od terena i helikopterske službe do bolničkog prijama i zdravstvenog menadžmenta. Pritom je dugogodišnji bošnjački aktivist kojim se bošnjačka nacionalna manjina neskriveno ponosi
Odlukom ravnatelja Kliničkog bolničkog centra Zagreb dr. sc. Adis Keranović, dr. med., specijalist hitne medicine i magistar menadžmenta u zdravstvu, a od februara ove godine s titulom doktora znanosti kojega je stekao na doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, imenovan je vršiteljem dužnosti pročelnika Objedinjenog hitnog bolničkog prijama (OHBP) KBC-a Zagreb.
Riječ je o jednoj od najodgovornijih funkcija u hrvatskom bolničkom sustavu, budući da je OHBP KBC-a Zagreb najveći i najvažniji hitni bolnički prijam u Republici Hrvatskoj, u bolnici s najviše referentnih centara i mjesto na kojem se svakodnevno zbrinjava velik broj najtežih i najsloženijih pacijenata. Upravo zato ovo imenovanje ima posebnu stručnu težinu, a sada ga vodi liječnik koji je godinama dio toga sustava i koji je u njegovu razvoju sudjelovao od samih početaka.
Dr. sc. Adis Keranović zaposlen je u OHBP-u KBC-a Zagreb od 2015. godine, gdje od početka rada aktivno sudjeluje u organizaciji i unaprjeđenju sustava hitne medicine, kao i u vođenju projekata usmjerenih na poboljšanje funkcioniranja hitnog prijama. Uz svakodnevni klinički rad, kontinuirano je prisutan i u edukaciji te stručnom usavršavanju, a od maja prošle godine obnaša i funkciju posebnog savjetnika ministrice zdravstva za djelatnost hitne medicine.
Odluka o njegovu imenovanju donesena je radi osiguranja kontinuiteta rada i daljnjeg unapređenja organizacije hitnog prijama, a temelji se na njegovu stručnom iskustvu, upravljačkim kompetencijama i dosadašnjem angažmanu u razvoju sustava hitne medicine unutar bolnice. Njegovo imenovanje tako predstavlja nastavak aktivnosti usmjerenih na optimizaciju rada OHBP-a, poboljšanje protoka pacijenata i podizanje kvalitete zdravstvene skrbi u jednoj od najopterećenijih bolničkih službi u zemlji.
Keranovićev profesionalni put dodatno objašnjava zašto je riječ o logičnom izboru za ovu funkciju. Osnovnu i srednju školu završio je u Sisku, a Medicinski fakultet u Zagrebu 2012. godine. Nakon pripravničkog staža počinje raditi u hitnoj medicinskoj službi, najprije u Zavodu za hitnu medicinu Varaždinske županije, gdje je radio kao liječnik u kolima hitne pomoći. Upravo je rad na terenu, u najzahtjevnijim okolnostima i uz donošenje brzih odluka, učvrstio njegovu odluku da se trajno posveti hitnoj medicini. Specijalizaciju iz hitne medicine započeo je 2015. godine u KBC-u Zagreb, a od 2020. je specijalist hitne medicine.
Tokom karijere prošao je gotovo sve segmente hitne medicine – od izvanbolničkog rada i rada na terenu, preko bolničkog hitnog prijama, do helikopterske hitne medicinske službe. Paralelno s radom u OHBP-u uključen je i u helikoptersku hitnu medicinsku službu, gdje kao član tima u zagrebačkoj bazi sudjeluje u zbrinjavanju najtežih hitnih stanja na području devet županija. U prošlogodišnjem intervjuu za časopis „Bosna“ istaknuo je da je cilj takve službe pacijenta što prije dovesti u ustanovu u kojoj može dobiti najbolju moguću skrb, osobito u slučajevima teških trauma, neurokirurških, torakalnih i kardiokirurških hitnoća, kao i kod teško ozlijeđene djece. Takvo iskustvo, koje povezuje teren, transport i bolničko zbrinjavanje, daje mu rijetko cjelovit uvid u funkcioniranje hitne medicine.
Uz kliničku praksu dodatno se obrazovao i u području upravljanja zdravstvenim sustavom. Magistrirao je zdravstveni menadžment, prošao brojne domaće i međunarodne edukacije te stekao iskustvo koje nadilazi usko klinički rad. U istom intervjuu naglasio je da hitna medicina mora imati snažniju i vidljiviju poziciju unutar zdravstvene politike, a njegovo imenovanje za posebnog savjetnika ministrice zdravstva prošle godine upravo je potvrda da je struka hitne medicine prepoznata kao jedan od ključnih stupova zdravstvenog sustava. Bio je polaznik doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a svoj doktorski odbranio je u februaru ove godine u Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar. Doktorski rad nosi naslov „Vrijednost ultrazvuka pluća u hitnoj službi u dijagnostici akutne dispneje“.
No, treba istaknuti da iza funkcija i titula stoji i vrlo jasan profesionalni svjetonazor. Keranović u svojim javnim nastupima naglašava da ga u poslu prije svega vodi pomaganje ljudima i osjećaj odgovornosti prema pacijentu. Govoreći o najtežim iskustvima iz struke, otvoreno je govorio o stresu rada na terenu, o borbi za život u iznimno teškim uvjetima i o emocionalnoj težini gubitka pacijenata, osobito djece. Isticao je da mu zahvalnost nije glavni motiv, nego svijest da je nekome pomogao onda kada je to bilo najpotrebnije. Upravo ta kombinacija stručnosti, operativnog iskustva i ljudske dimenzije liječničkog poziva daje dodatnu težinu njegovu imenovanju.
Keranović također često ističe važnost rada, obrazovanja i porodične podrške. U više je navrata naglasio da je sve što je postigao rezultat ličnog truda, odricanja i kontinuiranog usavršavanja. Takav pogled, u kojem su znanje, radna etika, javna odgovornost i služenje zajednici međusobno povezani, prepoznaje se i u njegovu profesionalnom putu.
Njegovo imenovanje ima i dodatnu društvenu dimenziju jer je riječ o dugogodišnjem aktivnom članu bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj i predsjedniku Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske. Ipak, temeljna važnost ove odluke prije svega je stručna jer na čelo najvažnije hitne bolničke službe u zemlji dolazi liječnik koji poznaje sustav iznutra, razumije njegove slabosti i mogućnosti te iza sebe ima iskustvo rada u najzahtjevnijim segmentima hitne medicine.
