Historičar i direktor Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura pojasnio je da se razgovori o sukcesiji arhivske građe bivše SFRJ odvijaju na dva nivoa – oko dijela građe nema sporova, dok ključni problemi proizlaze iz primjene Aneksa D Sporazuma o sukcesiji
Arhiv Bosne i Hercegovine (BIH) bio je domaćin sastanka predstavnika arhiva država sukcesora bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), koji su razgovarali o pitanjima od zajedničkog interesa u vezi sa arhivskom građom i procesima sukcesije, a u fokusu je bila digitalizacija arhivske građe.
Direktorica Arhiva BiH Danijela Mrda poželjela je dobrodošlicu predstavnicma državnih arhiva iz Hrvatske, Slovenije, Arhiva Jugoslavije, Sjeverne Makedonije, kao i predstavnicima Ministarstva finansija i trezora BiH.
– Ovakvi sastanci posvećeni su pitanjima zajedničkog arhivskog naslijeđa bivše SFRJ, s posebnim fokusom na digitalizaciju arhivske građe koja je od interesa za sve države sukcesore i prilika su za unapređenje rada arhivske službe u cjelini – rekla je Mrda.
Govoreći o sukcesiji, ona je posebno ukazala na problem arhivske građe Kinoteke BiH koja je podijeljena između institucija.
– Imamo listu potraživanja na 365 stranica. Direktori arhiva su izvršioci odluka vlada, a preuzimanje građe zavisi od dogovora država sukcesora – navela je ona.
Kao trenutno najvažniji projekt izdvojena je digitalizacija fonda Predsjedništva FNRJ, te da su postigli dogovor da države sukcesori preuzmu digitalne kopije građe i koriste ono što im je potrebno.
Pomoćnik ministra finansija BiH Igor Ikonić smatra da je pitanje arhivske građe jedno od najsloženijih u procesu sukcesije.
– Riječ je o izuzetno kompleksnom pitanju za sve države sukcesore, ali ovakvi sastanci daju priliku da napravimo konkretan napredak – rekao je Ikonić te je naglasio važnost zajedničkog projekta digitalizacije građe koja se čuva u Arhivu Jugoslavije.
– Cilj je da države sukcesori dobiju pristup toj građi putem digitalizacije i zajedničkih projekata – rekao je Ikonić te potvrdio da će Bosna i Hercegovina nastaviti insistirati na svojim zahtjevima.
– BiH će i dalje insistirati na listi potraživanja od 365 stranica i na unapređenju saradnje u okviru Aneksa D – naglasio je i dodao da će Ministarstvo finansija, u skladu sa svojim nadležnostima, nastojati osigurati potrebna sredstva.
Historičar i direktor Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura pojasnio je da se razgovori o sukcesiji arhivske građe bivše SFRJ odvijaju na dva nivoa – oko dijela građe nema sporova, dok ključni problemi proizlaze iz primjene Aneksa D Sporazuma o sukcesiji.
– Postoji gradivo koje nije sporno – to je gradivo SFRJ. Postoji članak 2. aneksa D, koji je 2009. godine potpisan u Beču i koji kaže da ‘gradivo koje je nastalo na području jedne države, a nalazi se u drugoj’ nije predmet rasprave, ono se mora vratiti toj državi – kazao je on i dodao da se to odnosi i na filmsku građu Bosne i Hercegovine.
– Sve ono što je nastalo na području BiH mora se vratiti u BiH, kao i hrvatska građa u Hrvatsku – kategoričan je Čutura.
Kaže da postoje brojni problemi, a rješenja ne zavise isključivo od arhivskih institucija.
– Zašto se ne poštuje dogovor iz Beča 2009. godine to je pitanje za političke strukture, a ne za nas direktore – rekao je.
Dodao je da dio građe, posebno one koja se odnosi na Hrvatsku, nije dostupan u Arhivu Jugoslavije.
– To gradivo se nalazi u Vojnom arhivu gdje nemamo pristup, iako Sporazum predviđa dostupnost svih arhiva – istakao je, te zaključio da će se bez jačeg angažmana viših nivoa vlasti teško postići konačna rješenja.
IZVOR: FENA
