Sporazum star više od šest decenija, koji je uređivao muslimansku i jevrejsku molitvu na najosjetljivijem svetom mjestu u Jerusalemu, prema upozorenjima stručnjaka urušio se. Pod pritiskom jevrejskih ekstremističkih grupa i uz podršku izraelske vlade, status quo koji je decenijama održavao krhku ravnotežu sada se ozbiljno dovodi u pitanje
Niz hapšenja muslimanskog osoblja zaduženog za brigu o svetom kompleksu, zabrane pristupa za stotine muslimanskih vjernika i sve češći upadi radikalnih jevrejskih grupa kulminirali su ove sedmice. Izraelska policija uhapsila je imama džamije Al-Aksa, a snage sigurnosti izvršile su raciju tokom večernje molitve prve noći ramazana.
Postupci jerusalemske policije i unutrašnje sigurnosne službe Shin Bet, koje su danas pod snažnim utjecajem krajnje desnice, predstavljaju ozbiljan lom u sporazumu uspostavljenom nakon rata 1967. godine. Taj dogovor predviđa da je muslimanima dopušteno klanjati unutar svetog kompleksa oko džamije, poznatog muslimanima kao Al-Haram al-Šarif. U njegovom sastavu nalazi se i Kupola na stijeni iz sedmog stoljeća. Za Jevreje je isti prostor Brdo hrama mjesto na kojem su stajali prvi i drugi hram, potonji uništen od Rimljana 70. godine nove ere.
Historija pokazuje da svaka promjena tog osjetljivog balansa nosi rizik od nasilja u Jerusalemu i na okupiranim palestinskim teritorijama s posljedicama koje se mogu osjetiti širom svijeta.
Primjeri su dobro poznati. Posjeta tadašnjeg izraelskog opozicionog lidera Ariela Sharona 2000. godine zapalila je drugu palestinsku intifadu. Hamas je napad na Izrael u oktobru 2023, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i koji je pokrenuo rat u Gazi, nazvao „Potop Al-Akse“, tvrdeći da je bio odgovor na izraelska kršenja na tom svetom mjestu.
„Al-Aksa je detonator“, kaže jerusalemski advokat Daniel Seidemann, koji godinama savjetuje izraelske, palestinske i međunarodne institucije o pravnim i historijskim pitanjima grada. „U pravilu se radi o istoj stvari, stvarnoj ili percipiranoj prijetnji integritetu svetog prostora. Upravo to sada gledamo. Tokom ramazana je često bilo provokacija, ali danas su okolnosti neuporedivo osjetljivije. Zapadna obala je bure baruta.“
Napetosti su dodatno porasle otkako su krajnje desni političari preuzeli ključne sigurnosne funkcije. Izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir, koji je prije ulaska u vladu bio osuđivan zbog podrške terorističkoj organizaciji i poticanja na rasizam, otvoreno je govorio o podizanju izraelske zastave na prostoru kompleksa i izgradnji sinagoge.
Tokom protekle godine Ben-Gvir je više puta provocirao posjetama Al-Aksi, istovremeno podržavajući jednostrane promjene koje omogućavaju Jevrejima da se na tom prostoru mole i pjevaju. U januaru je za šefa jerusalemske policije imenovao svog ideološkog saveznika, general-majora Avshaloma Peleda. Uz podršku premijera Benjamina Netanyahua, policija je potom počela dopuštati unošenje štampanih molitvenih listova na lokalitet, potez koji mnogi vide kao otvoreno kršenje dosadašnjeg sporazuma.
„Status quo je praktično nestao jer se molitve sada odvijaju svakodnevno“, upozorava Seidemann. „Ranije je policija bila izuzetno stroga u sprečavanju provokacija. Danas se šalje poruka: mi ovdje odlučujemo, naviknite se ili se sklonite.“
Uoči ovogodišnjeg ramazana pritisak je posebno pojačan na Jerusalemski vakuf, jordansku instituciju zaduženu za upravljanje kompleksom. Izvori iz vakufa tvrde da je pet zaposlenika ove sedmice završilo u administrativnom pritvoru, odnosno pritvoru bez optužnice, dok je 38 članova osoblja dobilo zabranu ulaska na lokalitet. Šest imama također nije smjelo ući u džamiju.
Prema tim navodima, posljednjih sedmica pretreseno je šest kancelarija vakufa, a osoblju je onemogućeno da popravi vrata ili izvrši druge osnovne popravke. Vakufu je zabranjeno postavljanje zaklona od sunca i kiše, pa čak i privremenih ambulanti za vjernike. Zvaničnici tvrde da im je bilo zabranjeno unijeti čak i toaletni papir.
Sve to, kažu, ozbiljno otežava organizaciju molitvi za desetine hiljada muslimana koji tokom ramazana dolaze u džamiju Al-Aksa.
Palestinska administracija u Jerusalemu navodi nešto drugačije podatke: 25 zaposlenika vakufa s zabranom ulaska i četiri osobe u pritvoru. Ni jerusalemska policija ni Shin Bet nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Napetosti su dodatno porasle početkom ramazana. Policija je produžila jutarnje sate posjeta za Jevreje i turiste s tri na pet sati, još jedna jednostrana promjena dosadašnje prakse. U ponedjeljak je, prema palestinskoj novinskoj agenciji Wafa, u dvorištu džamije priveden imam Al-Akse, šejh Mohammed al-Abbasi. Već naredne večeri policija je ponovo upala u kompleks tokom prve noćne molitve ramazana.
U srijedu je oko 400 izraelskih doseljenika ušlo na lokalitet. Svjedoci tvrde da su pjevali, plesali i glasno se molili.
„Postoji mnogo faktora zbog kojih je ovaj ramazan posebno opasan“, upozorava Amjad Iraqi, analitičar Međunarodne krizne grupe za Izrael i Palestinu. „Ranije je izraelska vlada osjećala potrebu da vodi računa o stavovima regionalnih sila. Danas ih to mnogo manje brine.“
Kako kaže, stvorena je atmosfera nekažnjivosti. „Izrael je u Gazi i na Zapadnoj obali uspio učiniti mnogo izvan političkih, vojnih i diplomatskih ograničenja za koja se nekada vjerovalo da postoje. U takvoj situaciji postavlja se pitanje zašto bi se osjećali obaveznima međunarodnim mišljenjem?“
IZVOR: The Guardian
