Nakon inicijative za zabranu burke i nikaba, španski Vox pokreće novu kampanju, ovaj put protiv halal menija u školskim kantinama. Iako nacrt vladinog dekreta predviđa samo mogućnost izbora različitih prehrambenih opcija, krajnja desnica govori o “nametanju multikulturalizma” i ugrožavanju mediteranske tradicije. Rasprava o školskim jelovnicima tako prerasta u širi politički sukob oko identiteta i suživota u savremenoj Španiji

Nakon što je ove sedmice uspjela nametnuti parlamentarnu raspravu o zabrani burke i nikaba, uz podršku Narodne stranke (PP) i inicijative drugih političkih aktera, španska krajnje desna stranka Vox sada ide korak dalje. Nova meta su halal meniji u školskim kantinama.

Stranka je pokrenula širom zemlje koordiniranu kampanju za zabranu halal hrane u javnim obrazovnim ustanovama, ali i u bolnicama i drugim javnim institucijama. Halal ishrana, što na arapskom znači “dozvoljeno”, podrazumijeva hranu pripremljenu u skladu s islamskim propisima.

Vox je najavio podnošenje niza inicijativa, od prijedloga neobavezujuće rezolucije u parlamentarnom Odboru za obrazovanje, stručno osposobljavanje i sport, do podnošenja prijedloga u svim regionalnim parlamentima, pokrajinskim skupštinama i općinskim vijećima gdje stranka ima predstavnike.

Prema uputama nacionalnog rukovodstva, regionalne i lokalne strukture Voxa obavezne su dati prioritet ovoj inicijativi, čak i po cijenu odgađanja lokalnih tema. Time stranka želi prisiliti druge političke aktere da se jasno odrede, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou.

Povod za kampanju je nacrt kraljevskog dekreta koji bi trebao uspostaviti kriterije za promociju zdrave i održive prehrane u javnim ustanovama i centrima za zavisne ili osobe s posebnim potrebama. U tekstu koji je stavljen na javnu raspravu navodi se obaveza poštivanja “etičke, kulturne i vjerske raznolikosti”, uz fleksibilnost menija, uključujući veganske, bezglutenske, halal, bezlaktozne i druge opcije, bez dodatnih troškova za korisnike.

Takođe se ističe da “dobre prehrambene prakse” uključuju tranziciju proteina, zamjenu prerađenog mesa mahunarkama, jajima i ribom, te osiguravanje menija koji poštuju kulturnu i vjersku raznolikost (halal, vegetarijanski) kao strategiju suživota.

Iako dokument ne propisuje obavezno uvođenje halal menija, već predviđa mogućnost njihove ponude kao opcije, Vox to tumači kao “nametanje multikulturalizma”.

Stranka optužuje nadležno ministarstvo da “pod krinkom tolerancije promiče eroziju naših najosnovnijih identitetskih obilježja, uključujući mediteransku prehranu”. U saopćenju Vox navodi da “nametanje halal menija u javnim školama neće donijeti veće poštovanje različitosti”, te insistira da “stranci koji žive u Španiji moraju poštovati običaje i tradicije zemlje domaćina”.

Zanimljivo je da inicijativa formalno cilja isključivo halal menije, iako bi se, po istoj logici, mogla odnositi i na košer ishranu jevrejske zajednice.

Lider Voxa Santiago Abascal već godinama tvrdi da su PP i PSOE postigli “dogovor” kojim se u Ceuti školama nameće islamska prehrana. Vlada, međutim, pojašnjava da su ugovori o školskim kantinama u devet osnovnih škola u Ceuti i tri u Melilli rezultat zahtjeva samih škola, s obzirom na to da više od 75 posto učenika koji koriste kantine u tim sredinama čine muslimani, u tri škole čak 100 posto.

U tim slučajevima, kompanije su dužne ponuditi alternativne menije učenicima koji to zatraže.

Analitičari primjećuju da je Vox posljednjih mjeseci promijenio političku strategiju. Umjesto dosadašnjeg insistiranja na vezi između imigracije i kriminala, sada teži narativu “kulturnog sukoba”. U tom kontekstu dolazi zabrana obilježavanja Kurban-bajrama u sportskom centru u Jumilli (Murcia), inicijativa za sankcioniranje nošenja burke i nikaba, te sada kampanja protiv halal menija.

Prema dostupnim podacima, u Španiji živi gotovo 2,5 miliona muslimana, što predstavlja oko pet posto ukupnog stanovništva. Nešto više od polovine njih posjeduje špansko državljanstvo. U Ceuti i Melilli udio muslimanskog stanovništva doseže oko 50 posto.

Iako inicijative Voxa nemaju obavezujući karakter, njihov politički efekat već je vidljiv. Stranka uspijeva nametnuti teme koje polariziraju javnost i prisiljava druge aktere da se izjasne o pitanjima identiteta, suživota i granica sekularne države.

Kampanja protiv halal menija tako se uklapa u širu strategiju redefiniranja kulturnog identiteta Španije, kroz parlamentarnu arenu, ali i kroz lokalne institucije.

Rasprava o prehrani u školskim kantinama time je postala mnogo više od pitanja jelovnika. Ona se pretvara u simbol šireg političkog sukoba oko toga kako definirati savremeno špansko društvo,  kao homogeno ili pluralno.

IZVOR: El Pais