Jedna od najneobičnijih, najtajnovitijih i najkontroverznijih upravo je otkrivena: prema pisanju The Washington Posta, CIA je godinama izvodila operaciju zasipanja Afganistana posebnim, modifikovanim sjemenkama maka, čiji je cilj bio sabotirati proizvodnju opijuma

Tokom dvodecenijskog rata u Afganistanu, između 2001. i 2021. godine, Sjedinjene Američke Države vodile su brojne paralelne operacije koje su se protezale daleko izvan klasičnog vojnog djelovanja. Jedna od najneobičnijih, najtajnovitijih i najkontroverznijih upravo je otkrivena: prema pisanju The Washington Posta, CIA je godinama izvodila operaciju zasipanja Afganistana posebnim, modifikovanim sjemenkama maka, čiji je cilj bio sabotirati proizvodnju opijuma.

Ovaj visoko povjerljivi program vodio je CIA-in Narcotics and Crime Center, a započeo je u jesen 2004. godine, tačno u vrijeme kada su afganistanski farmeri sadili mak na ogromnim plantažama širom zemlje. Tokom naredne decenije, uz povremene prekide, iz britanskih vojnih aviona C-130, tokom noćnih letova, izbacivane su „milijarde“ sićušnih sjemenki posebno uzgojenog maka.

Cilj je bio jednostavan, ali ambiciozan: preplaviti polja varijetetom maka koji gotovo da ne sadrži ključne hemijske alkaloide za proizvodnju heroina. Nada je bila da će ovaj „oslabljeni“ mak vremenom oploditi autohtone sorte, postati dominantan i tako, u teoriji, razoriti osnovu unosne trgovine opijumom, ključnog izvora prihoda talibanskih grupa.

Ipak, sjemenke nisu bile genetski modificirane u laboratoriji, kako bi neko mogao pretpostaviti, već su nastale selektivnim ukrštavanjem tokom dužeg perioda. CIA je vjerovala da se radi o „kreativnoj, inovativnoj“ metodi borbe protiv narkotika, jednom od rijetkih pristupa koji pokušava riješiti problem nekonvencionalnim, nenasilnim putem.

No, prema informacijama koje je otkrio The Washington Post, program je propao i to spektakularno. Američki medij navodi nekoliko ključnih razloga: međusobne tenzije i nadmetanja unutar američkih agencija, stalna neslaganja s međunarodnim partnerima, nedosljedna podrška tadašnjeg afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija, ali i neuništiva dubinska ovisnost ruralnih zajednica o uzgoju maka, koji im je često bio jedini izvor prihoda.

Pentagon je, prema izvorima bliskim programu, „više puta pružao otpor“, smatrajući da je ovakva operacija besmisleno odvlačenje pažnje s glavnog cilja, borbe protiv talibana i eliminacije islamističkih skupina.

„Postojao je osjećaj da je djelovalo. Ali vjerovatno je s vremenom postalo jasno da nema dugotrajan efekat, da napor ne vrijedi uloženih resursa“, izjavio je bivši zvaničnik američke obavještajne zajednice, dodajući da je program, uprkos neuspjehu, predstavljao interesantan primjer razmišljanja „izvan tradicionalnih vojnih okvira“.

Zanimljivo je da čak ni američki Specijalni inspektor za obnovu Afganistana (SIGAR) nije znao za ovu operaciju dok je 2018. godine objavljivao svoje izvještaje. SIGAR je tada zaključio da nijedan američki ili međunarodni program za suzbijanje narkotika nije ostvario trajno smanjenje uzgoja maka ili proizvodnje opijuma u Afganistanu.

CIA-in tajni projekt, koji je godinama letio ispod radara javnosti i većine institucija, tako se danas uklapa u širi mozaik neuspjelih antinarkotičkih napora u zemlji koja i dalje ostaje najveći svjetski proizvođač opijuma. U konačnici, „sjemenke sabotaže“ nisu promijenile tok historije ali jesu otkrile do koje mjere su Sjedinjene Države bile spremne ići u borbi protiv globalne trgovine heroinom.