Na sicilijanskom jugu, u gradiću Niscemi, četiri hiljade knjiga vise nad ponorom otvorenim nakon razornog klizišta. Dok su stanovnici evakuirani, a kuće prijete urušavanjem, pisci i intelektualci dižu glas kako bi spasili biblioteku
U sicilijanskom gradiću Niscemi četiri hiljade knjiga danas stoje doslovno na ivici ponora. Nakon velikog klizišta koje je otvorilo provaliju duboku gotovo stotinu metara uz samo urbano jezgro, dio grada je evakuiran, a s njim i jedna od najvažnijih kulturnih institucija mjesta, gradska biblioteka, čiji je ulaz ostao „visjeti“ iznad praznine. Dovoljan bi bio još jedan manji potres ili novo pomjeranje tla da čitava zbirka, zajedno s dijelom zgrade, nestane u ambisu.
Klizište je primoralo vlasti da evakuiraju oko 1.500 stanovnika iz kuća u neposrednoj blizini, u radijusu od stotinu metara od ruba ponora. Mnogi su morali napustiti domove bez osnovnih stvari; spašeni su tek poneki lični predmeti i kućni ljubimci. Opasnost nije teorijska: prije nekoliko dana jedna zgrada u blizini već se srušila u provaliju. Biblioteka, smještena u tzv. crvenoj zoni potpune zabrane pristupa, zasad je nedostupna čak i najiskusnijim vatrogascima.
Riječ je o biblioteci koju je osnovao historičar Angelo Marsiano, koji je decenijama prikupljao građu s ciljem da sačuva lokalnu historiju Niscemija i šire sicilijanske unutrašnjosti. Danas je ta zbirka postala simbol šire borbe: kako spasiti pamćenje jedne zajednice u trenutku kada se i sama fizički raspada.
Na apel za spašavanje knjiga reagirala je gotovo čitava sicilijanska književna scena. Inicijativu je pokrenula spisateljica Stefania Auci, koja je u tekstu objavljenom u La Repubblica upozorila da prijeti gubitak „dvostruke memorije“: lične, vidljive u razorenim kućama i rasutim životima, i kolektivne, pohranjene upravo u biblioteci. Njene riječi potaknule su desetine pisaca i intelektualaca da se organiziraju, čak i u neformalnim grupama, razmatrajući tehnička rješenja, od upotrebe robota do specijalizirane opreme, kako bi se knjige izvukle bez ugrožavanja ljudskih života.
Lokalne vlasti, međutim, ostaju oprezne. Gradonačelnik Niscemija upozorava da su knjige smještene u podrumskom dijelu zgrade, tačno na rubu klizišta, te da bi svaki pokušaj ulaska u sadašnjoj fazi mogao biti smrtonosno opasan. Prioritet je stabilizacija terena i sigurnost ljudi koji su ostali bez domova.
Uprkos tome, rasprava koja se otvorila daleko nadilazi sudbinu jedne biblioteke. Za neke, pitanje je suvišno: zar nije važnije obnoviti kuće nego spašavati knjige? Auci odgovara da su životi, naravno, apsolutni prioritet, ali da kultura i pamćenje nisu luksuz koji se može odlagati unedogled. Spasiti biblioteku znači sačuvati dokaz da Sicilija nije samo prostor katastrofa i stereotipa, već i zemlja duboke kulturne tradicije.
Među potpisnicima apela je i pisac i novinar Francesco Musolino, koji naglašava da ova inicijativa pokazuje postojanje snažne mreže ljudi uvjerenih da kultura ne smije uvijek biti posljednja na listi prioriteta. U zemlji u kojoj su vanredna stanja gotovo trajno stanje, borba za četiri hiljade knjiga u Niscemiju postala je borba za pravo na kontinuitet s vlastitom prošlošću.
Hoće li biblioteka biti spašena, još je neizvjesno. Ali već sada je jasno da je klizište u Niscemiju otvorilo mnogo širu raspravu: o tome šta znači izgubiti tlo pod nogama i koliko je važno, čak i u najtežim trenucima, sačuvati ono što zajednicu čini zajednicom.
IZVOR: La Vanguardia, La Repubblica, agencije
