Svakodnevna kupnja osnovnih životnih namirnica postaje luksuz, mladi u hiljadama napuštaju domovinu, a Bosna i Hercegovina se suočava s dubokom demografskom i ekonomskom krizom, dok nad njom visi i prijetnja gubitka stotina miliona eura pomoći iz fondova EU. Statistika je neumoljiva: BiH stari, siromaši i nestaje. Jedino što se bilježi kao stalnost je politički nemir i prijetnje disolucijom

Prema posljednjim podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu porodicu u junu 2025. iznosi 3180,40 KM. Taj iznos označava minimum potreban za mjesečno preživljavanje – bez luksuza, bez dodatnih troškova.

S druge strane, prosječna plaća u FBiH za april 2025. iznosi 1545 KM, a minimalna 1000 KM, što znači da prosječna plaća pokriva tek 48,58%, a minimalna svega 31,44% sindikalne košarice. Građani žive s manje od polovine onoga što je objektivno nužno za dostojanstven život.

U takvim uvjetima, potrošačko ponašanje se mijenja: građani biraju isključivo osnovne proizvode, kupuju na akcijama i sve manje količine čak i “na komad”. Na policama je sve više proizvoda iste cijene, ali manje gramaže, očit marketinški trik. Dvije trećine radnika danas ne može plaćom pokriti ni 30–50% sindikalne potrošačke košarice.

Prema podacima Fondacije “Mozaik”, najmanje 16.800 ljudi u BiH svakodnevno ovisi o obrocima iz javnih kuhinja, dok UNDP navodi kako je taj broj veći od 18.000. BiH trenutno ima najmanje 60 javnih kuhinja. Oko 17% stanovništva živi u ekstremnom siromaštvu, s dnevnim budžetom od 3–5 KM. Gotovo 700.000 osoba nalazi se na rubu siromaštva.

U tom kontekstu, čak i isplata jednokratnog dodatka od 250 KM na minimalnu mirovinu (koja iznosi oko 599 KM) postaje vijest. No umirovljenici jasno poručuju: bez povećanja mirovina na najmanje 800 KM, radi se tek o privremenoj zakrpi – ne i rješenju.

Od 1991. do 2023. godine BiH je izgubila više od 1,4 miliona ljudi, a u posljednjih deset godina više od 620.000 stanovnika. Prema podacima iz zbornika ANU BiH, 2023. godine broj stanovnika pao je na 2.904.256 – u odnosu na 3.531.159 iz 2013.

Ako se trenutni trendovi nastave, do 2070. godine BiH bi mogla imati samo 1,5 do 1,6 miliona stanovnika. Ključni razlozi: negativni prirodni prirast, visoka emigracija, posebno mladih (20–29 godina), i sve izraženije starenje.

Samo 2023. godine BiH je zabilježila negativni prirodni prirast od -9020 (rođeni: 26.294 / umrli: 34.983). Prosječna starost narasla je s 39,6 na 42,5 godina, a koeficijent starosti iznosi 28,4% – što znači da je gotovo trećina populacije starija.

Stopa fertiliteta (SUF) iznosi 1,29, daleko ispod 2,1 potrebne za održivost stanovništva. Srednja dob rađanja porasla je na 33,8 godina – značajno iznad biološki optimalne.

Između 2010. i 2019. BiH je napustilo više od 400.000 ljudi, a negativni migracijski saldo između 2013. i 2023. godine iznosi 315.000. Najveći broj su mladi, obrazovani ljudi – što zemlju ostavlja bez ljudskog potencijala.

Uz sve navedeno, BiH je već izgubila 108,5 miliona eura iz EU Plana rasta za zapadni Balkan zbog kašnjenja u dostavi Reformske agende. Rok za novu tranšu (također 108,5 miliona eura) istječe 30. septembra 2025. Ako vlasti opet zakasne, ukupni gubitak će biti 217 miliona eura.

Evropska komisija i povjerenica Marta Kos uputile su ozbiljno upozorenje, ali do sada nema ni nacrta dokumenta, ni ozbiljnih pregovora s javnošću, vlastima ili civilnim sektorom.

Dakle, životni standard tone, mladi odlaze, sela se gase, starci broje kovanice za lijekove, a vlast spava dok i posljednja sredstva iz EU izmiču iz ruku. Ako se ne dogodi zaokret, ne samo politički nego i društveni i razvojni, BiH će postati prva evropska država koja se jednostavno ugasila.

Dok Bosna i Hercegovina fizički nestaje, simbolički se i dalje ratuje. Umjesto planova za ostanak, srpska nacionalistička politika nudi bijes. Umjesto politike života, nudi se retorika smrti. Jer kad ponestane hljeba, historijski se pokazalo – uvijek se negdje izvuče barut.