Prodavnice su otvorene, tržnice normalno rade, banke također posluju prema redu letenja, javni prevoz je iznenađujuće aktivan, a građani žure za svojim obavezama. Grad, koji ovog mjeseca obilježava ramazan, na svakom koraku pokazuje praznični duh. Na trgovima i ulicama, nakon zalaska sunca i iftara, okuplja se ogromna masa ljudi kako bi iskazali podršku svojoj vojsci koja ih brani od američko-izraelske agresije, koju Iranci smatraju nezakonitom

Iako je prošao šesti dan američko-izraelskih napada na Iran, a najveći dio zračnih i raketnih udara koncentrisan je na prijestolnicu Teheran, život u ovom gradu od skoro deset miliona stanovnika odvija se relativno normalno, potvrdio je za slovenačko Delo Adil Hadžimehmedović, bosanski novinar koji godinama živi i radi u Iranu.

Iako je većina napada usmjerena na lokacije vladinih institucija i vojne kapacitete u gradu i okolini, bombe i rakete padale su i na dijelove grada koji nemaju nikakve veze s vojnim objektima – pogođene su bolnice, škole, policijske stanice i stambena naselja u kojima žive civili.

„Prodavnice su otvorene, tržnice normalno rade, banke također posluju prema redu letenja, javni prevoz je iznenađujuće aktivan, a građani žure za svojim obavezama“, opisuje atmosferu u Teheranu Hadžimehmedović. Grad, koji ovog mjeseca obilježava ramazan, na svakom koraku pokazuje praznični duh. Na trgovima i ulicama, nakon zalaska sunca i iftara, okuplja se ogromna masa ljudi kako bi iskazali podršku svojoj vojsci koja ih brani od američko-izraelske agresije, koju Iranci smatraju nezakonitom.

„Iako se očekivalo da bi do ovakve agresije moglo doći, jer je očigledno da izraelski premijer Benjamin Netanyahu upravlja Donaldom Trumpom, mnogi Iranci su ostali iznenađeni nerazumnom i nejasnom odlukom američkog predsjednika o napadu. Naime, sve je ukazivalo na to da su pregovori uz posredovanje Omana tekli uspješno i da se pripremao sadržaj sporazuma koji se odnosio na tehnička pitanja iranskih nuklearnih aktivnosti“, navodi Hadžimehmedović.

Ubistvo vođe islamske revolucije, ajatolaha Alija Hamneija, doprinijelo je jačanju nacionalnog jedinstva i odlučnosti Iranaca u borbi protiv napadača.

„Njihovi redovi su sada čvršći i na svakom koraku pokazuju posvećenost odbrani zemlje od stranih agresora, ali i od domaćih izdajnika. Njih je možda tek nekoliko promila u ukupnom stanovništvu i nalaze se pod utjecajem propagande zapadnih medija i secesionističkih grupa u nekim susjednim i evropskim zemljama“, kaže o atmosferi u gradu sagovornik, koji je u Iranu studirao i doktorirao, a posljednjih godina radi kao voditelj balkanskog programa na iranskom radiju.

Na gradskim ulicama masovno se okupljaju cijele porodice, od djece do najstarijih članova. Zahtijevaju osvetu za ubijenih 165 djevojčica, učenica osnovne škole u gradu Minabu, kao i za svog vođu te državne i vojne zvaničnike ubijene u „kukavičkim napadima“.

Iransku javnost dodatno je razgnjevio napad na vojni brod Dena u blizini obale Šri Lanke, koji se vraćao s međunarodne vojne vježbe. Napadači su tačno znali da brod nije naoružan, ali su ga uprkos tome potopili torpedom i otežavali pružanje pomoći preživjelim članovima posade.

„Iako je teško govoriti o tačnom broju žrtava, agresor je do sada ubio oko 1350 iranskih civila. Uprkos tome, u duhu svoje vjere, Iranci iz ove nesreće crpe dodatnu snagu i odlučnost“, procjenjuje sagovornik.

U Iranu su uvjereni da je nakon ovog napada cijeli svijet mogao vidjeti pravo lice Izraela i SAD-a. Dok se genocid nad Palestincima u Gazi nastavlja, SAD i dalje krše međunarodno pravo, ignorišući sva pravila i izrugujući im se. Sagovornik podsjeća da su SAD pod Trumpovom administracijom već tri puta pokazale da ne poštuju potpisane sporazume.

Kada se tome dodaju njihovi postupci u Venecueli, prijetnje Grenlandu, Kubi i Ekvadoru, te posljednje izjave o Španiji ili Velikoj Britaniji, svijet ima sve manje razloga za povjerenje u SAD.

„Ova Trumpova odluka, za koju je sam rekao da ju je morao donijeti, sigurno će pogoditi Evropu i cijeli Zapad – politički, finansijski, sigurnosno, ekonomski, pa ako hoćete i društveno-ideološki“, smatra Hadžimehmedović.

Svojim prijateljima u Evropi poručuje da pri praćenju događaja u Iranu pokušaju razumjeti i stavove ljudi u napadnutoj zemlji, koju je snažno obilježila historija puna imperijalnih pritisaka i decenije zapadnih sankcija.

„Ovaj narod se izborio za svoju nezavisnost i suverenitet, oni zahtijevaju vlastiti oblik demokratije koji će biti u skladu s njihovom vjerom, kulturnom baštinom i civilizacijom. Trude se razvijati svoju zemlju, sarađuju sa susjedima i prijateljskim državama te pomažu drugima u skladu sa svojim mogućnostima. Kada bi ih posmatrali iz te perspektive, mnoge stvari bi postale jasnije ljudima širom svijeta, pa tako i Slovencima i drugima u Evropi“, kaže Hadžimehmedović.

„Sati je 5.30, sunce izlazi, istok i zapad Teherana su pod snažnim napadima. Ujutro ćemo vidjeti posljedice“, zapisao je Hadžimehmedović u jednom od rijetkih trenutaka kada mu je radila internet veza. Od trenutka prvog kontakta do njegovog odgovora prošla su dva dana; odgovore na pitanja morao je napisati jer slaba internet veza ne podržava audio i video prijenos.

Kako je pojasnio, službeni državni kanali su glavni izvor informacija tokom rata. Vlast poziva građane da ne traže informacije na društvenim mrežama zbog mnoštva dezinformacija. Zbog napada, on i kolege rade u ograničenom obimu od kuće.

„Situacija je teška, ali smo solidarni s Irancima. Kada čovjek posmatra njihovu energiju, osjeća određenu dozu divljenja, jer oni, uprkos teškim uslovima i snažnoj propagandi, toliko vole svoju zemlju i bore se za nju da bi mnogima mogli poslužiti kao uzor“, zaključuje sagovornik.

IZVOR: Delo