Mađarsko-britanski pisac David Szalay osvojio je Bookerovu nagradu za roman „Flesh“, priču o Itvánu, muškarcu koji kroz decenije života traga za smislom između uspjeha i otuđenja. Žiri je djelo opisao kao „mračno, ali izuzetno ugodno za čitanje“, dok kritičari Szalaya nazivaju „piscem izgubljenih muškaraca 21. stoljeća“. Njegov minimalistički stil, u kojem je najvažnije ono što se ne dogodi, potvrđuje ga kao jednog od najznačajnijih glasova savremene evropske književnosti

U književnosti Davida Szalaya ne događaju se velike stvari. Ili, tačnije, ono što je najvažnije u njegovim djelima upravo je ono što se ne dogodi. Njegove stranice ispunjene su muškarcima koji čekaju, tijelima koja se umaraju i životima koji se rasplinjuju između aerodroma, kancelarija i jeftinih hotelskih soba. Radnja ustupa mjesto vremenu, a um tijelu.

Ta suzdržanost i dvosmislenost odražavaju i njegov život. Szalay, sin Mađarice i Kanađanina, rođen je u Montrealu prije 51 godinu, u najnefrankofonskijem gradu frankofonske provincije Quebec, u zemlji u kojoj se govori engleski. Odrastao je u Libanu, sve dok njegova porodica nije morala pobjeći od rata. Kasnije je živio u Ujedinjenom Kraljevstvu, Belgiji i Mađarskoj, a danas sa suprugom i sinom boravi u Austriji.

U ponedjeljak navečer, iznenadio je književni svijet osvojivši Bookerovu nagradu, najvažnije priznanje za roman napisan na engleskom jeziku. Njegov roman „Flesh“ („Meso“) pobijedio je favorite poput Andrewa Millera i Kirana Desai, donoseći autoru nagradu od 50.000 funti (oko 57.000 eura) ali, kako se u Londonu kaže, Booker ne donosi samo novac, nego prestiž.

Predsjednik žirija, irski pisac Roddy Doyle, rekao je da je „Flesh“ „mračno, ali zadivljujuće djelo, knjiga kakvu nikada ranije nismo čitali“. Petočlani žiri, među kojima je bila i američka glumica i rediteljka Sarah Jessica Parker, jednoglasno je izabrao Szalayev roman, uz ocjenu da se radi o „jedinstvenom književnom iskustvu koje spaja minimalizam i duboku emocionalnost“.

Roman prati Itvána, muškarca rođenog u Mađarskoj, kroz pet decenija života, od adolescencije do šezdesetih godina. Od mladalačke otuđenosti i služenja u vojsci tokom rata u Iraku, do poslovnog uspjeha u Londonu, Szalay prikazuje muškarca rastrzanog između ambicije i praznine. Tema migracije, muškosti, ekonomske nesigurnosti i emocionalne dezorijentacije prožima cijelo djelo.

Od svog prvog romana „London and the South-East“ (2008), Szalay dosljedno piše o muškarcima u stanju unutrašnje paralyze, onima koji više ne razumiju svijet koji su sami stvorili. Kritičari ga nazivaju „piscem izgubljenih muškaraca 21. stoljeća“: likova koji nisu dio „mačo“ kulture, nego lutaju između uspjeha i neuspjeha, želje i ravnodušnosti.

Njegova zbirka priča „All That Man Is“ (2016), sastavljena od devet povezanih priča o muškarcima različite dobi i sudbina, već ga je dovela do finala Bookera. Ti likovi, od tinejdžera koji lutaju Evropom do penzionera koji više ne razumiju svijet, dijele jedno: nesposobnost da definišu uspjeh. U vremenu hiperaktivnosti, oni su zatočeni u unutrašnjoj nepokretnosti, dok ih pritisci novca i tehnologije sve više udaljavaju od drugih ljudi.

U „Flesh“, Szalay tu tjeskobu vodi korak dalje. Glavni junak Itván u Londonu ostvaruje san meritokratije, uspjeh, status, novac, ali po cijenu potpunog otuđenja od vlastitog tijela i identiteta. Novac, kao stalni pritisak, u njegovom svijetu nije simbol slobode, nego bolest koja ulazi pod kožu. Szalayev uspjeh s Bookerom potvrđuje njegovu reputaciju jednog od najvažnijih evropskih autora današnjice, koji je tišinu, prazninu i ljudsku krhkost pretvorio u književnost visoke napetosti.

IZVOR: ABC