Zajednička poruka svih ovih inicijativa jeste da trgovina može biti oblik društvene odgovornosti. U kontekstu rata u Gazi, bojkot-marketi u Turskoj postaju simbol ekonomskog otpora, ali i pokušaj da se transparentna i humana trgovina vrati u središte svakodnevnog života
Dok rat i humanitarna katastrofa u Gazi traju, širom Turske širi se novi oblik građanskog otpora, bojkot-marketi koji ne prodaju proizvode povezane s Izraelom, već nude isključivo domaće, etičke i „bojkot-free“ alternative. Ovi marketi ne vide trgovinu samo kao ekonomsku aktivnost, već kao politički i moralni stav.
Najnoviji primjer dolazi iz istanbulskog okruga Beylikdüzü, gdje je nedavno otvoren Free Gaza Market. Market se predstavlja kao prostor „principijelne kupovine“, u kojem se svjesno izbjegavaju proizvodi povezani s Izraelom. Na svojoj zvaničnoj stranici navode da je cilj podrška palestinskom narodu i protivljenje izraelskoj politici kroz ekonomski bojkot.
Osnivači poručuju da svaka kupovina predstavlja jasnu poruku solidarnosti s Gazom.
Free Gaza Market privukao je pažnju i zbog radnih standarda. Uprava je objavila pravila prema kojima se zaposlenima osiguravaju pristojni uslovi rada – sjedenje na kasama, plaćeni prekovremeni sati, zabrana naplate kasa-manjka radnicima, električna paletna kolica, topli obroci te zatvaranje marketa tokom džuma-namaza kako bi radnici mogli obaviti molitvu.
Sličan projekat dolazi iz Mudanye kod Burse, gdje je 11. jula otvoren neprofitni bojkot-market. Predsjednik platforme Furkan Gürkan Özkan poručio je da cilj nije profit, već podrška potlačenim narodima.
„Svaka kupovina bit će pretvorena u pomoć. Devedeset posto neto dobiti ide Gazi i drugim ugroženim područjima. Ne želimo da novac građana završi u strukturama koje podržavaju ugnjetavanje“, rekao je Özkan, naglašavajući da će market nuditi domaće i proizvode u skladu s islamskim vrijednostima.
Nakon Burse, planirano je otvaranje podružnica u istanbulskim općinama Fatih i Üsküdar, a dugoročno i u 81 turskoj provinciji te 56 islamskih zemalja.
Poseban model razvijen je kroz koncept Gazze Boykot Marketa, gdje se primjenjuje maksimalna bruto marža od 19 posto, dok je realna neto dobit oko 4 posto. Sve ulazne fakture bit će javno dostupne na internetu, a potrošači će putem QR kodova na policama moći vidjeti stvarne nabavne cijene.
„Dok veliki trgovački lanci na pojedinim proizvodima ostvaruju i do 100 posto zarade, mi gradimo povjerenje kroz potpunu transparentnost“, poručuju inicijatori, koji tvrde da ovaj model građanima može donijeti i do 25.000 TL godišnje uštede.
Trend bojkot-marketa nije ograničen samo na velike gradove. Još 2024. godine u Šanlıurfi je grupa prijatelja otvorila FİDAM Boykot AVM, gdje se prodaju isključivo domaći proizvodi. Na ulazu stoji jasna poruka: „U ovom objektu se ne prodaju izraelski proizvodi.“
Slične inicijative zabilježene su i ranije u Malatyi, kroz Kop Boykot Market, dok je u decembru 2025. u Adıyamanu počeo s radom BoykotGross Market, čija je uprava objavila da će 10 posto prihoda redovno donirati Palestini.
Odluka BoykotGrossa naišla je na snažnu podršku javnosti i pozitivne reakcije.
Zajednička poruka svih ovih inicijativa jeste da trgovina može biti oblik društvene odgovornosti. U kontekstu rata u Gazi, bojkot-marketi u Turskoj postaju simbol ekonomskog otpora, ali i pokušaj da se transparentna i humana trgovina vrati u središte svakodnevnog života. Kako poručuju organizatori: „Svaka kupovina je izbor i svaka može biti čin solidarnosti.“
