Knjiga je nedavno predstavljena u prostorijama Croatia Recordsa, a bile su tu, uz Kićinu porodicu, i kolege Miro Ungar, Željko Bebek, Jacques Houdek, bio je tu i Želimir Babogredac, direktor Croatia Recordsa… Veliko je to djelo na više od 900 stranica, a evo nekoliko riječi iz uvoda.
Krunoslav Kićo Slabinac preminuo je 13. novembra 2020. godine, a od tada je, praktički, porodica počela raditi na njegovoj biografiji “Kad umjetnost dodirne dušu – Krunoslav Kićo Slabinac”. Kako je nedavno otkrila bivša supruga legendarnog pjevača, Dubravka Bouša, u razgovoru sa sinovima Ivanom i Pavlom zaključili su da je Kićina ostavština prevelika da ne bi ostala zabilježena.
“Ja sam biografije već pisala, u mirovini sam pa je izbor pao na mene”, rekla je Dubravka Bouša za Večernji list.
Knjiga je nedavno predstavljena u prostorijama Croatia Recordsa, a bile su tu, uz Kićinu porodicu, i kolege Miro Ungar, Željko Bebek, Jacques Houdek, bio je tu i Želimir Babogredac, direktor Croatia Recordsa… Veliko je to djelo na više od 900 stranica, a evo nekoliko riječi iz uvoda.
“Uspjeh izvođača je kad u slušatelju izazove magičnost žudnje i svjetlost, kad potakne širenje slušateljevih osobnih svjetova, kad dovede slušatelja do katarze, do senzacije estetskog zaborava svega oko sebe, kad mu dodirne dušu. Taj jedan trenutak je bitan. Krunoslav Kićo Slabinac, kao iznimno svestran i muzikalan glazbenik, uvijek je uspio publiku osebujnom interpretacijom uvjeriti u iskrenost emocija kojima je oblikovao pjesmu. Glas mu je bio snažan i velikog raspona te prirodno impostiran i ujednačen, a Slabinac je imao istančan osjećaj za mjeru, melodijsku liniju i dinamiku. Svojim neizmjernim talentom uspješno je prezentirao glazbu najrazličitijih stilova i žanrova.”
Otkriva knjiga, naravno, puno i o Kićinu životu, od rođenja pa do smrti. Muzika je uvijek prisutna, ali ima tu i privatnih detalja, od rođenja djece pa do njihovih zajedničkih trenutaka. No muzika je ipak temelj.
“Slabinčev habitus je, uz njegov talent, oblikovao i prostor u kojem je stasao i živio, kao i prošlost tog prostora te mijene u društvu koje su djelovale svojim silnicama na cijeli narod, na čitavo društvo. Glazba ponekad suptilno oblikuje svjetonazor puka i njome se čuva narodna, nacionalna svijest, kao i njegova posebnost između ostalih naroda na velikoj pozornici svijeta. Kao etnolog i muzikolog radio je na očuvanju hrvatske baštine, a svojim djelovanjem na sceni i na njezinu promicanju”, slovo je iz uvoda.
