Dok su ga svjetski lideri čekali u publici, najpoznatiji svjetski milijarder otkazao je ključno učešće na samitu o vještačkoj inteligenciji. Razlog nije tehničke prirode. Novi dokumenti američkog Ministarstva pravosuđa razotkrivaju 3,5 miliona razloga zašto je Gatesova reputacija na ivici ambisa. Od sumnjivih veza sa Jeffreyjem Epsteinom do „biznis modela“ pandemije, mračna strana genija

„Nerd“ koji je postao milijarder zahvaljujući procvatu personalnih računara oduvijek je bio opsjednut tuđim sudom. Upravo zbog toga se krajem devedesetih godina prošlog vijeka reizumio kao filantrop, obećavajući da će svojom fondacijom riješiti globalne pošasti, od zdravstvenih kriza do klimatskih promjena. Ipak, dok rezultati izostaju, njegova moć raste. Tek je s pandemijom virusa korona njegov uticaj doživio potpunu eksploziju, do mjere da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) postala, praktično, njegova privatna stvar. Ali kosturi iz ormara ne prestaju da ga progone: od optužbi za uznemiravanje na radnom mjestu do mračnih veza sa Jeffreyjem Epsteinom i njegovih savjeta o tome kako profitirati na tuđoj nesreći.

U publici su ga 19. februara iščekivali indijski premijer Narendra Modi, francuski predsjednik Emmanuel Macron i drugi svjetski lideri. Iznenada, Bill Gates je odbio da intervenira, otkazujući dugo najavljivano učešće na Svjetskom samitu o vještačkoj inteligenciji (AI), najvažnijem globalnom događaju posvećenom ovoj tehnologiji. Služba za odnose s javnošću njegove fondacije izdala je saopštenje u kojem navodi da „nakon pažljivog razmatranja, a kako bi fokus ostao na ključnim prioritetima samita, predsjednik fondacije neće održati govor“. Iako se u dopisu ne navode specifični razlozi, javnosti je bilo kristalno jasno: ovo skandalozno dezerterstvo uzrokovano je najnovijim, masivnim curenjem dokumenata o pedofilu i mešetaru Jeffreyju Epsteinu od strane američkog Ministarstva pravosuđa (DoJ).

Radi se o zastrašujućoj arhivi: 3,5 miliona fajlova, dvije hiljade video-zapisa i 180 hiljada fotografija koji razotkrivaju da je Gates bio umiješan mnogo dublje nego što se godinama mislilo. To je u direktnoj suprotnosti s izjavama milijardera-filantropa koji je uporno tvrdio da su njegovi susreti s Epsteinom bili isključivo humanitarnog karaktera, usmjereni na prikupljanje sredstava za „globalno zdravlje“.

Prošle srijede je, pred svojim osobljem, ipak bio prisiljen priznati da je održavao odnose s pedofilom-finansijerom čak i nakon njegove prve sudske presude, te da je imao vanbračne veze, mada i dalje tvrdi da nije znao ništa o Epsteinovim kriminalnim radnjama. Paradoksalno, u jednom dijelu bi mogao biti u pravu: dokumenti sugerišu da njih dvojica nisu razgovarali o ženama.

Dokumentacija koja teško narušava reputaciju osnivača Microsofta sadrži 122 fajla, dokaze o 205 sastanaka i večera sa Epsteinom, 93 neformalna termina i 138 prepiski o poslovnim projektima. Sve počinje od razmjena koje se tiču njegovog privatnog života, što su indirektno potvrdile i riječi njegove bivše supruge Melinde French Gates. Ona je nedavno izjavila da je Billovo druženje s Epsteinom bilo „jedan od glavnih uzroka njihovog razvoda“.

Prema Epsteinovim bilješkama, Gates je navodno dobio veneričnu bolest nakon seksualnog odnosa s jednom ruskom igračicom bridža. Preduzetnik, koji je prvo negirao, a potom potvrdio vanbračne afere, navodno je čak pokušao tajno davati antibiotike vlastitoj supruzi.

Međutim, u tim dosjeima „kralj nerdova“ i Epstein ne razgovaraju o ženama niti o filantropiji, već o investicionim fondovima, isplatama i nadoknadama. Epsteinova asistentica, Lesley Groff, organizovala je logistiku za oca Microsofta i njegovo kretanje po posjedima ovog seksualnog predatora. Larry Cohen, odgovoran za planiranje poslova tech-tajkuna, razmijenio je stotine poruka sa mešetarom o poslovnim projektima koji uključuju preduzetnika iz Seattlea. Fokus je bio na tome kako „zaraditi novac“ (cit.) putem dobrotvornog rada, na primjer, transformacijom pandemije u poslovni model, čime bi Globalni fond za zdravlje postao najprofitabilniji Gatesov projekat.

Sudeći prema njegovom nedavnom, iako djelimičnom priznanju, Bill je, nakon potpisivanja pravnog ugovora osmog augusta 2013. koji je pedofilu garantovao pristup njegovoj privatnoj kancelariji (bgc3) i povezanim kompanijama, vjerovatno bio ucijenjen. Kako se to moglo dogoditi? Epstein je imao duboke veze u finansijskim, političkim i vjerovatno obavještajnim krugovima. Preko njegovog posredovanja, Gates je ciljao na djelovanje unutar šire strukture uticaja. Dio budžeta koji je generisao Globalni fond, a koji je osmislio bivši trgovac Epstein, navodno je služio čak i za finansiranje „mreže nadzora“ u Pakistanu. To je sve, samo ne „filantropija“.

Epsteinovi papiri su tako osvijetlili ono što se može definisati kao „sistem Gates“: mehanizam koji je jednom od kraljeva informatičke industrije omogućio da 18 godina bude najbogatiji čovjek na svijetu, sa imovinom koja se danas procjenjuje na 124 milijarde dolara. Taj sistem je centriran isključivo na reputaciji.

Rođen 1955. godine u Seattleu u porodici više srednje klase, Gates je već sa 13 godina u elitnoj školi Lakeside proglašen za „čudo od djeteta“. Godine 1975, nakon napuštanja Harvarda, sa Paulom Allenom osniva Microsoft, postajući pionir kompjuterske revolucije. Do 32. godine postao je najmlađi milijarder na svijetu. Javnost ga je tada vidjela kao inteligentnog, ali naivnog mladića kojem majka još uvijek bira odjeću.

Tokom devedesetih, ta slika počinje da blijedi. Njegove nemilosrdne trgovačke prakse, optužbe za krađu ideja od konkurenata (poput čuvenog slučaja Xerox) i arogancija učinili su ga nepopularnim. Između „nerda“ i tiranina, Gates je postao predmet ismijavanja čak i u Simpsonima. Antimonopolski proces koji je protiv njega 1998. pokrenulo američko Ministarstvo pravosuđa bio je težak udarac. Optužba je bila jasna: Microsoft drži ilegalni monopol na tržištu pretraživača. U svom svjedočenju, Gates je djelovao bahato i izbjegavajuće, a kompanija je proces izgubila. Njegov ugled „superiorne inteligencije“ dokrajčio je Steve Jobs, opisujući ga kao čovjeka „bez mašte“.

Sve što je uslijedilo bio je pokušaj najtežeg programiranja u njegovom životu: rebrandiranje u milijardera-dobrotvora. U januaru 2000. godine nastaje Fondacija „Bill & Melinda Gates“, jedna od najvećih privatnih fondacija na planeti. Zvanični cilj: smanjenje siromaštva u svijetu. Nezvanični: akumulacija i zadržavanje bogatstva van poreskih tokova, koristeći legalna izuzeća na donacije i nasljedstva. Kroz fondaciju, u koju je samo prve godine slio 20 milijardi dolara, magnat je zaštitio svoj imetak i počeo da vrši ogroman društveni uticaj. Preko noći, pohlepni monopolista postao je „filantrop blagog glasa“.

Mediji, kojima je Gates donirao stotine miliona dolara, igrali su ključnu ulogu u ovoj transformaciji. Ipak, ciljevi fondacije su u velikoj mjeri propali. Obećao je iskorjenjivanje bolesti, revoluciju afričke poljoprivrede i rješavanje klimatskih promjena, ali nijedna od ovih inicijativa, uključujući one s Evropskom unijom Ursule von der Leyen, nije dala očekivane rezultate. Ono što je uspjelo jeste format milijardera-dobrotvora, održavan armijom PR stručnjaka.

Posljednjih godina, slika se ponovo ruši. Godine 2021. bivši zaposlenici Microsofta optužili su ga za neprimjereno ponašanje prema ženama, što je poražavajuće za nekoga ko je uložio milijardu dolara u program „moći i uticaja žena“. Tokom pandemije, Gates se pozicionirao kao lider globalnog odgovora na virus, ali su njegove donacije WHO-u učinile ovu instituciju zavisnom o njegovoj volji. Što se tiče vakcina, obećao je dostupnost siromašnima, ali su cijene i pregovori ostali strogo čuvana tajna. Stručnjaci danas upozoravaju da Gates zapravo stvara „najveću farmaceutsku kompaniju na svijetu“.

Dosjei pokazuju da je upravo Epstein bio posrednik između Gatesove fondacije i banke JPMorgan u kreiranju Globalnog fonda za zdravstvene investicije. „To će biti najveća fondacija na svijetu, cilj je zaraditi novac kroz dobrotvorni rad“, pisao je Epstein. Lijekovi i vakcine tretirani su kao imovina, a o pandemiji su razgovarali još 2017. godine kao o strateškom polju interesa. Ovoga puta, milijarderu će biti teško da se digne iz pepela. Postalo je bjelodano: fondacija nije osnovana da spasi svijet, već da spasi njegovu reputaciju.

IZVOR: Panorama