Dokument je napisan u kontekstu odluka Političkog i sigurnosnog komiteta EU iz matrta ove godine i cilj mu je pružiti okvir državama članicama za koordiniran i odlučan odgovor na radnje kojima Republika Srpska Bosnu i Hercegovinu udaljava od evropskih integracija i temelja na kojima počiva Daytonski mirovni sporazum

Beograd je ponovno u fokusu regionalne sigurnosne dinamike nakon sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije, kojom je predsjedavao predsjednik Aleksandar Vučić. Na sastanku se raspravljalo o sigurnosnoj situaciji u regiji, posebnou vezi s Kosovom te najnovijim diplomatskim inicijativama koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu.

Posebnu pažnju izazvao je dokument koji su navodno izradile Njemačka i Francuska, poznat kao “non-paper”, a koji predstavlja ažurirani prijedlog odgovora Evropske unije na političke i pravne izazove koje generira vlast Republike Srpske unutar Bosne I Hercegovine.

Sadržaj dokumenta, koji su neki sarajevski mediji objavili u cjelosti, ukazuje na sve ozbiljniju zabrinutost vodećih članica EU zbog kontinuiranog podrivanja ustavnog poretka BiH. Dokument je napisan u kontekstu odluka Političkog i sigurnosnog komiteta EU iz matrta ove godine i cilj mu je pružiti okvir državama članicama za koordiniran i odlučan odgovor na radnje kojima Republika Srpska Bosnu i Hercegovinu udaljava od evropskih integracija i temelja na kojima počiva Daytonski mirovni sporazum.

U središtu kritika stoji političko i pravno djelovanje institucija Republike Srpske nakon presude protiv entitetskog predsjednika Milorada Dodika. Ove aktivnosti tumače se kao otvoreni izazov suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, a Evropska unija ih vidi kao najozbiljniji test mira u zemlji u posljednja tri desetljeća. EU, navodi se, ostaje čvrsto opredijeljena očuvanju Daytonskog mirovnog sporazuma, ali i evropskom putu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, funkcionalne i suverene države.

U dokumentu se navode konkretne mjere koje bi trebale stupiti na snagu kako bi se izvršio pritisak na vlasti Republike Srpske, ali i potaknulo njihovo vraćanje u okvir ustavnog poretka BiH. Među ključnim koracima predviđaju se finansijske, političke i diplomatske sankcije.

Na finansijskom planu, sve aktivnosti koje bi mogle koristiti Republici Srpskoj kroz evropske fondove, poput onih iz Investicijskog okvira za Zapadni Balkan, trebale bi biti obustavljene. Takođe se predlaže koordinacija s međunarodnim finansijskim institucijama poput Svjetske banke kako bi se osigurala usklađenost politike sankcija na širem planu.

Na političkom planu predviđa se uvođenje sankcija prema odgovornim pojedincima, uključujući zabrane putovanja i zamrzavanje imovine. Ukoliko ne bude konsenzusa na razini EU, države članice se potiču da poduzmu jednostrane nacionalne mjere protiv pojedinaca, uključujući one koji se nalaze pod optužnicama ili su već pravomoćno osuđeni. U tom kontekstu, naglašava se potreba da svi kontakti s ključnim zvaničnicima Republike Srpske, kao što su predsjednik Dodik, predsjednik Narodne skupštine RS Stevandić i premijer Višković, budu obustavljeni.

Jedan od ciljeva ovog europskog dokumenta jest i zaustavljanje usvajanja novog entitetskog ustava, koji se u Bruxellesu tumači kao pokušaj paralelizacije državnog poretka i otvaranje puta mogućoj secesiji. U tom smislu, EU zahtijeva povlačenje svih neustavnih zakona koji su doneseni ili ih se planira usvojiti u Narodnoj skupštini RS-a. Posebna se pažnja pridaje angažmanu s opozicijskim političkim akterima u RS-u i civilnim društvom, kako bi se spriječila potpuna izolacija entiteta i potaknula unutarnja politička dinamika koja vodi prema deeskalaciji.

U Beogradu je ovaj dokument izazvao očitu zabrinutost. Vojni i sigurnosni vrh Srbije smatra da se radi o ozbiljnom udaru na politički položaj Republike Srpske unutar BiH, s mogućim regionalnim posljedicama. Ističe se i paralelna zabrinutost zbog situacije na Kosovu, gdje srpski zvaničnici, kako tvrde, bilježe povećan broj incidenata i pritisaka nad srpskim stanovništvom.

Čini se kako EU kani poduzeti odlučne mjere protiv pokušaja podrivanja ustavnog poretka u BiH. Njemačka i Francuska, koje stoje iza ovog dokumenta, očekuju da se članice EU priključe usklađenom odgovoru, kako bi se spriječilo širenje političke destabilizacije iz BiH na ostatak regije. S druge strane, poziva se i na odgovornost domaćih lidera, jer – kako se naglašava – rješenje mora doći iznutra, a vanjski utjecaj treba biti ograničen.

U konačnici, budućnost evropskog puta Bosne i Hercegovine i stabilnosti regije uveliko će ovisiti o spremnosti političkih elita u Banja Luci da se povuku s opasnog puta unilateralizma i vrate dijalogu unutar ustavnog okvira.