Bazilika svetog Petra u novembru obilježava 400 godina postojanja, a Vatikan jubilej dočekuje uz najsavremeniju tehnologiju za nadzor stabilnosti jednog od najvažnijih svjetskih spomenika. Zahvaljujući sofisticiranom sistemu koji prati i najmanje pomake temelja i zidova, remek-djelo Michelangela i Berninija ulazi u novu eru zaštite s ciljem da opstane još stoljećima
Bazilika svetog Petra u Vatikanu u novembru će obilježiti 400 godina postojanja. No, u središtu proslave nije samo jubilej, već i pitanje kako osigurati da jedno od najvažnijih svetišta kršćanskog svijeta opstane još stoljećima. Vatikan je ovih dana predstavio sofisticirani sistem stalnog nadzora stabilnosti građevine, koji će omogućiti praćenje i najsitnijih pomjeranja temelja i zidova ovog monumentalnog zdanja.
Sistem je razvijen zahvaljujući donaciji italijanske energetske kompanije Eni, čiji su predstavnici projekt predstavili u Vatikanu kao tehnološki iskorak bez presedana. “Ne postoji nijedan drugi spomenik na svijetu koji raspolaže ovakvom mogućnošću”, izjavio je Claudio Granta iz kompanije Eni. Njegova kolegica Annalisa Muccioli, zadužena za istraživanje i razvoj, naglasila je da je cilj bio “otkriti ono što se krije ispod naših nogu kako bismo sačuvali ono što se uzdiže iznad naših glava”.
Prema riječima inženjera Alberta Capitanuccija, koji je zadužen za brigu o ovom remek-djelu Michelangela i Berninija, briga o bazilici može se uporediti s brigom o starijoj osobi.
“Građevina starosti poput bazilike svetog Petra zahtijeva multidisciplinarni pristup. Ovaj sistem nam omogućava da, slikovito rečeno, napravimo anamnezu da pratimo sve njene pokrete”, objašnjava Capitanucci. Sistem povezuje geološke i geotermalne parametre i omogućava praćenje ponašanja tla i konstrukcije u realnom vremenu.
Stručnjaci sada mogu registrirati nagibe od svega nekoliko hiljaditih dijelova stepena, kao i minimalne pomake na površinama objekta. Posebna pažnja posvećena je odnosu bazilike prema vodonosnom sloju na kojem počiva, što je ključno za dugoročnu stabilnost.
Prije tri stoljeća, prethodnici današnjih inženjera koristili su mramorne umetke u obliku leptira koje su postavljali u pukotine fasade i među stubove. Ako bi se takvi umetci polomili, otkrivali bi smjer i intenzitet pomjeranja konstrukcije.
Današnja tehnologija ide mnogo dalje. “Sada možemo predvidjeti tendenciju ponašanja prije nego što se problem manifestira na nepovratan način. U inženjerskim terminima, učimo iz derivacije, a ne iz integrala”, objašnjava Capitanucci.
Projekat je koštao nekoliko stotina hiljada eura i uključivao je 18 mjeseci prikupljanja i analize historijske dokumentacije, od crteža Michelangela i Berninija do izvještaja o restauracijama prije Jubileja 2000. godine. Nakon toga, tokom dva mjeseca, tehnički timovi su proveli 4.500 sati rada koristeći geofizičke metode, fotogrametriju i dronove kako bi mapirali područje od 80.000 kvadratnih metara.
Rezultat je prvi spomenik u svijetu koji, kako tvrde u Vatikanu, “savršeno poznaje vlastito zdravstveno stanje”.
Kardinal Mauro Gambetti, arciprezviter bazilike i koordinator obilježavanja 400. godišnjice, naglasio je da je jubilej prilika za “očuvanje, pamćenje i obnovu hoda prema grobu apostola Petra”.
Među inicijativama koje prate jubilej nalazi se i lansiranje novog tipa slova nazvanog “Michelangelus”, inspiriranog rukopisom velikog renesansnog umjetnika. Microsoft je najavio da će ovaj font biti uključen u osnovni paket Officea, čime će jubilej bazilike ući i u digitalni svijet miliona korisnika.
“Svaki broj izgleda kao pravo umjetničko djelo”, istakao je kardinal Gambetti.
U kulturnom segmentu, Vatikan će ove godine predstaviti dokumentarni film o bazilici u režiji španske autorice Paule Ortiz. Film, u kojem glumac Chris Pratt vodi gledaoce kroz arheološku historiju mjesta, rekonstruira i tačnu lokaciju groba svetog Petra u nekropoli nad kojom je sagrađen hram.
Bazilika će dobiti i nove umjetničke elemente. Uskoro će biti inauguriran novi križni put švicarskog slikara Manuela Andreasa Dürra, izabranog na međunarodnom konkursu s više od hiljadu prijava.
Planirano je i otvaranje novih prostora kako bi se smanjile gužve i unaprijedilo iskustvo hodočasnika. U tom cilju razvijene su dvije aplikacije: jedna omogućava praćenje ceremonija uz simultani prevod na više od 60 jezika, dok druga nudi sadržaje za obilazak i rezervaciju ulaza u realnom vremenu, čime se nastoji smanjiti čekanje u redovima.
Tokom konferencije za novinare, kardinal Gambetti osvrnuo se i na tri vandalska incidenta koja su se dogodila u proteklih godinu i po dana, uključujući pokušaj oskvrnuća oltara u oktobru prošle godine.
“Razmišljamo o dodatnim mjerama zaštite i o granici između sigurnosti i militarizacije prostora. Bazilika mora ostati mjesto koje posjetiteljima daje osjećaj slobode. Ne možemo ići dalje od određenih granica”, rekao je kardinal.
Bazilika svetog Petra, simbol katoličanstva i jedno od najvećih arhitektonskih dostignuća renesanse i baroka, sada ulazi u novu fazu, onu u kojoj tradicija susreće najnapredniju tehnologiju.
Ako su Michelangelo i Bernini oblikovali njenu siluetu, današnji inženjeri nastoje očuvati njenu strukturu za buduće generacije. Jubilej od 400 godina tako nije samo podsjetnik na prošlost, već i investicija u budućnost kako bi monumentalna kupola i dalje dominirala rimskim horizontom, a bazilika ostala čvrsta još mnogo stoljeća.
IZVOR: ABC
