Dvadeset i jedna država ima svoje vojne predstavnike, uz četrdeset međunarodnih organizacija, ukupno oko 600 ljudi
Ući u CMCC, koordinacijski centar za američki mirovni plan u Gazi, znači preći prag bivšeg trgovačkog skladišta u Kiryat Gatu, industrijskom gradu dvadesetak kilometara sjeveroistočno od Gaze. Utisak je mješavina haotičnog start-up huba, sjećanja na integrisane komande iz Afganistana i stvarnosti distopije u kojoj se rat za kontrolu Pojasa Gaze vodi daleko od bojišta, dok civili na terenu snose najveće posljedice.
Vojnici, inženjeri–kontraktori, ali i diplomate i obavještajci. CMCC zauzima prva tri sprata zgrade na periferiji Kiryat Gata. Prvi je rezervisan za Izrael, treći za Sjedinjene Države. Na srednjem spratu, jedinom otvorenom za medije, na zelenoj površini od vještačke trave, radne grupe različitih zemalja drže sastanke. Na jednoj tabli, ispisanoj markerom, stoji: „Šta možemo učiniti“. Ekrani s mapama, video-snimcima i grafikonima o humanitarnoj pomoći i napadima uglavnom ostaju ignorirani. Teritorija pod Hamasom označena je crvenom bojom, univerzalnom vojnom bojom neprijatelja. Zelena zona iza žute linije označava sigurno područje.
Na lijevoj strani, ogromna karta Gaze raširena na podu služi za simulacije i ratne igre, poput gigantskog Rizika. Odjednom, aplauz se diže iz dijela rezervisanog za vojnike IDF-a, čija pravila angažmana zabranjuju prikazivanje njihovih lica. CMCC je uspostavljen 17. oktobra kao „glavni koordinacijski centar“ za „podršku stabilizacijskim naporima“ u Gazi, nakon deklaracije potpisane u Šarm el-Šejhu od strane Donalda Trumpa i turskih, katarskih i egipatskih partnera. Od tada su bazu posjetili potpredsjednik SAD-a JD Vance, specijalni izaslanik Steve Witkoff i savjetnik Jared Kushner.
Zvanična misija centra je da doprinese praćenju krhkog prekida vatre između Izraela i Hamasa u Gazi, ali i da razvija ambiciozne planove za postratnu budućnost enklave, u skladu s Trumpovim mirovnim prijedlogom čijih 20 tačaka stoji odštampano na ogromnim panoima, gotovo poput novih Mojsijevih ploča.
Za sada je prioritet, objašnjavaju izvori iz CMCC-a, omogućiti ulazak pomoći. Taj posao se još obavlja u saradnji s COGAT-om, izraelskom vladinom agencijom zaduženom za okupirane teritorije, ali je sve više pod kontrolom CMCC-a koji je uspio povećati broj kamiona na 4.000 sedmično. Slijedi formiranje „alternativnih sigurnih zajednica“, stambenih zona u green zoni, nakon uklanjanja ruševina i čišćenja neeksplodiranih ubojnih sredstava. Tu su i upravljanje otpadom, kao i hitno rješavanje pitanja vode.
Mnogi oficiri CMCC-a imaju po dvije decenije vojnog iskustva, služili su i u Iraku i u Afganistanu. Uprkos tome, analitičari upozoravaju na opasnost da iz tih postratnih neuspjeha nije dovoljno naučeno. Ono što najviše upada u oči jeste odsustvo formalne palestinske delegacije u CMCC-u, što je izazvalo kritike nekih diplomata i humanitarnih radnika, koji tvrde da vizija Gaze kreirana izvana teško može uspjeti ako Palestinci nemaju pravo glasa.
U ponedjeljak je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo rezoluciju kojom se odobrava druga faza Trumpovog mirovnog plana i poziva na slanje Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za ulazak u Gazu, demilitarizaciju i upravljanje teritorijom. No, mjesec nakon početka rada ovog huba, nije jasno jesu li postignuti ikakvi značajniji pomaci.
IZVOR: Corriere della Sera









