Na osnovu kazanog, možda je došao vakat da se u bosanskoj normi propiše oblik Banjaluka, čime bi se ne samo neutralizirali u govornom idiomu neprihvatljivi oblici banjolučki ili Banjolučanin, već bi se norma, izvjesno, vratila na stabilniji oblik Banjaluka, koji izaziva manje jezičkog stresa. A o akcenatskim presijecanjima oblika Banja Luka – da se i ne govori.
U jezičkoj praksi često se na različite načine bilježi ime bh. grada na Vrbasu, tj. kao Banja Luka ili kao Banjaluka. U bosanskoj preporučenoj normi, shodno stanju u konsultiranim bosanskim rječnicima i pravopisima, prednost se daje obliku Banja Luka, iako se u govornoj praksi prosječnih govornika ovo ime, na osnovu akcenatskog izraza, izgovara češće kao [Banjalúka], kao i na osnovu morfoloških pokazatelja, gdje se češće bilježi oblici Banjaluke, Banjaluci, Banjalukom i sl., za razliku od oblika Banje Luke, Banjoj Luci, Banjom Lukom i sl.
U ovome gradu njezini žitelji bošnjačke nacionalnosti, prema podacima koje sam dobio od uglednog lingviste porijeklom iz ovoga grada, a što je potvrđeno i kasnije od njezinih stanovnika uopće, govori se uglavnom Banjalúka. Što se tiče drugih stanovnika, nije potpuno jasno, ali se može pretpostaviti da i oni većinom ovako izgovaraju ime svoga grada, osim ako u posljednje vrijeme nije došlo do korjenitijih promjena.
A da je to tako, tj. da je u govornom idiomu češće u upotrebi oblik Banjaluka, potvrđuje i pridjevska izvedenica banjalučki, ili etnici Banjalučanin i Banjalučanka, što su pravilne tvorenice izvedene iz oblika Banjaluka. Međutim, ako je riječ o vlastitom imenu koje se tvori iz dvaju odvojenih komponenata, onda bi pridjev trebao glasiti banjolučki, a etnici Banjolučanin i Banjolučanka, što je baš, baš rijetka pojava u upotrebnom jeziku. Da je to tako, odnosno da bi trebalo biti, govori zakonomjernost u tvorbi riječi, prema kojoj se između dvaju korijenskih morfema dodaje tzv. interfiks -o-, odakle proizlaze pravilni oblici tipa banjolučki, Banjolučanin, Banjolučanka, baš kao što to npr. pokazuju pridjevi koji potvrđuju upotrebu ovoga tzv. spojnika -o-: npr. književnohistorijski, kulturnohistorijski, književnojezički, srednjobosanski i sl. jer se izvode iz dviju osnova: književna historija, kulturna historija, književni jezik, srednja Bosna i sl.
Dakle, ako je Banja Luka, onda je banjolučki, Banjolučanin i Banjolučanka, a ako je Banjaluka, onda je banjalučki, ali i Banjalučanin i Banjalučanka. Ako je u N. Banja Luka, onda je u paradigmi G. Banje Luke, A. Banju Luku, D. i L. Banjoj Luci, I. Banjom Lukom, V. Banja Luko i sl. (gdje oblik vokativa baš lijepo ilustrira spornost navednog načina pisanja ojkonima). Ako je, pak, u N. Banjaluka, onda je G. Banjaluke, A. Banjaluku, D. i L. Banjaluci, I. Banjalukom, V. Banjaluko (gdje se, istina, i ovdje vokativ iskače akcenatski).
Na osnovu kazanog, možda je došao vakat da se u bosanskoj normi propiše oblik Banjaluka, čime bi se ne samo neutralizirali u govornom idiomu neprihvatljivi oblici banjolučki ili Banjolučanin, već bi se norma, izvjesno, vratila na stabilniji oblik Banjaluka, koji izaziva manje jezičkog stresa. A o akcenatskim presijecanjima oblika Banja Luka – da se i ne govori.
Nisam još primijetio da se negdje prodaju banjolučki ćevapi! A ima i onih koji kažu Bajna Luka.
Alen Kalajdžija diplomirao je 2002. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirao 2007, a doktorirao 2012. godine. Predavao je kratko u osnovnoj i srednjoj školi, a imao je više angažmana u nastavi bosanskog jezika na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Objavio je četiri naučne monografije iz oblasti lingvističke bosnistike te zbirku kratkih priča. Uz više od 80 naučnih i stručnih radova te petnaestak kulturalnih kolumni objavio je približno 300 naučnopopularnih pojedinačno koncipiranih jezičkih savjeta o bosanskom jeziku. Na mjestu direktora Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu proveo je dva mandata (2013–2021). Trenutno u Institutu ima izbor u zvanje naučnog savjetnika.
