Christian Stocker, lider ÖVP-a i vjerovatno novi kancelar, izjavio je da su tri stranke radile “danonoćno” kako bi finalizirale zajednički program na 200 stranica. Pregovori s FPÖ-om, koji su mogli dovesti do prve krajnje desničarske vlade od 1945. godine, propali su zbog neslaganja u vezi s EU politikom, azilom i raspodjelom ključnih ministarstava.
Pet mjeseci nakon što je krajnje desničarska Slobodarska partija (FPÖ) odnijela pobjedu na parlamentarnim izborima u Austriji, tri vodeće centrističke stranke postigle su dogovor o formiranju nove vlade, isključujući FPÖ iz koalicije.
Ovaj dogovor donosi kraj višemjesečnoj političkoj neizvjesnosti u Austriji, koja je ostala bez vlade najduže u svojoj modernoj historiji. Koaliciju čine Narodna stranka (ÖVP), Socijaldemokratska partija (SPÖ) i liberalna stranka Neos, koje su u prvom pokušaju pregovora u januaru bile bezuspješne. Glavni ciljevi novog koalicionog programa su oživljavanje usporene austrijske ekonomije i smanjenje budžetskog deficita.
Politički preokret
Parlamentarni izbori u Austriji održani su 29. septembra 2024. godine. Prema konačnim rezultatima, krajnje desna Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) osvojila je 28,8% glasova, što je značajan porast u odnosu na prethodne izbore. Narodna stranka (ÖVP) osvojila je 26,3%, dok je Socijaldemokratska stranka (SPÖ) dobila 21,1% glasova. Liberalna stranka NEOS osvojila je 9,2%, a Zeleni 8,3%.
Ovi rezultati doveli su do političke nestabilnosti, jer nijedna stranka nije uspjela samostalno formirati vladu. FPÖ je postala najjača stranka u parlamentu, ali je suočena s izazovima u pronalaženju koalicijskog partnera. ÖVP je pretrpjela značajan gubitak glasova, dok su SPÖ i Zeleni zabilježili stabilne rezultate.
Nakon izbora, politički život u Austriji ušao je u turbulentnu fazu s neizvjesnim ishodom, jer su stranke bile prisiljene pregovarati o mogućim koalicijama kako bi formirale novu vladu
Christian Stocker, lider ÖVP-a i vjerovatno novi kancelar, izjavio je da su tri stranke radile “danonoćno” kako bi finalizirale zajednički program na 200 stranica. Pregovori s FPÖ-om, koji su mogli dovesti do prve krajnje desničarske vlade od 1945. godine, propali su zbog neslaganja u vezi s EU politikom, azilom i raspodjelom ključnih ministarstava. FPÖ je insistirao na kontroli ministarstava unutrašnjih poslova i finansija, što je ÖVP odbio.
Koalicioni sporazum predviđa stroža pravila za azil, osnivanje “povratničkih centara” za odbijene tražioce azila i obustavu spajanja porodica. Također, planirana je ustavna zabrana nošenja marama u javnim institucijama. Ipak, novi kabinet ostaje posvećen jačoj i boljoj Evropskoj uniji.
Reakcije i izazovi
Dok se očekuje formalno odobrenje koalicionog sporazuma od strane partijskih rukovodstava, opozicioni FPÖ nazvao je novu vladu “koalicijom gubitnika” i pozvao na vanredne izbore. Analitičari ističu da tri stranke imaju najtanju moguću većinu u parlamentu, što bi moglo otežati sprovođenje ambicioznih reformi.
Iako dogovor donosi stabilnost, popularnost centrističkih stranaka opada, dok FPÖ, koji trenutno ima podršku od gotovo 35%, jača svoj uticaj među biračima.
Nova austrijska vlada suočava se s historijskim izazovima, uključujući ekonomske poteškoće, migracioni pritisak i geopolitičke posljedice rata u Ukrajini. Iako će stabilnost biti prioritet, ostaje pitanje kako će koalicija odgovoriti na rastući desničarski populizam u zemlji.
