Ovaj kratki tekst je samo mali osvrt na veliku ljubav koju su naši časni preci gajili prema Kur'anu, a koja bi nama trebala poslužiti kao inspiracija da nastavimo njihovim časnim stopama.
Naučiti Kur’an napamet, 600 stranica teksta, zapamtiti svaku riječ, svako slovo, zasigurno je težak zadatak. Slijepoj osobi taj je zadatak još i teži. Ipak, mnogi su uspjeli. Tako je u našoj zemlji u prošlosti živio znatan broj hafiza Kur'ana koji su bili slijepi ili slabovidni. Taj fizički nedostatak ih nije spriječio da nauče Kur'an napamet, iako su živjeli u mnogo težim uvjetima nego mi danas.
Ovaj kratki tekst je samo mali osvrt na veliku ljubav koju su naši časni preci gajili prema Kur'anu, a koja bi nama trebala poslužiti kao inspiracija da nastavimo njihovim časnim stopama.
Na početku, treba istaći da su u periodu između 1918. i 1930. godine učenje Kur'ana napamet u Sarajevu završili slijedeći hafizi: Ibrahim Proho, Ibrahim Trebinjac, Akif Handžić, Mustafa Sahačić, Sulejman Muharemagić, Ismail Fazlić, Emin Bilić, Omer Mušić i braća Osman i Husein Merhemić.
Za našu priču je bitno ime jednog od njih, rahmetli Ismaila Fazlića (1909-1985) koji je bio dugogodišnji imam i hatib Čekrekči Muslihuddin džamije. Hifz je počeo učiti pred imamom Mustafom ef. Derviševićem, a nastavio pred čuvenim hafizom Šakirom ef. Tuzlom. Zanimljivo je spomenuti da je hafiz Fazlić, na podsticaj Mehmeda ef. Handžića, izvršio popis hafiza koji su živjeli u Sarajevu od 1878. do 1942. godine. Obišao je sva mezarja u gradu da bi ustanovio kad je koji hafiz živio. Na osnovu njegovih podataka, Handžić je u listu El-Hidaje objavio članak pod naslovom „Pamćenje Kur'ana napamet i hafizi u Sarajevu od 1878. do danas“ (El-Hidaje, godina V/1941-42., br. 8-10, str. 193-204.).
Spomenut ćemo ovdje slučaj hafiza Asima Pušine, koji je Kur'an naučio napamet iako je bio potpuno slijep. Hafiz Pušina je upravo od svog muhaffiza Fazlića naslijedio ljubav prema učenju Allahove Knjige. Ovaj podvig dobija na veličini ako se sjetimo teških uvjeta u kojima su tada živjeli, bez savremenih pogodnosti i olakšica u kojima mi uživamo. Hafiz Pušina je nakon tri godine učenja završio hifz pred svojim muhaffizom Fazlićem, a prema riječima hafiza Mahmuda Traljića ostao je upamćen po veoma jakom i čvrstom hifzu.
Hafiza Asima Pušinu njegovi zdravstveni problemi nisu spriječili da život posveti učenju Allahove Knjige, iako zbog problema s vidom nikada nije naučio čitati ni pisati. Vrijedi istaći da slučaj hafiza Pušine nije usamljen na našim prostorima.
U Bosni i Hercegovini je živio znatan broj Čuvara Božje Objave koji su znali cijeli Kur'an napamet, a pri tome su bili slijepi. Spomenut ćemo samo nekolicinu njihovih imena zabilježenih u analima. Među njima su: Alija, sin Ebu Bekrov (u. 1876.), Šakir ef. Muhibić (u. 1881.), Mustafa ef. Vučjaković (u. 1881.), Ahmed ef. Temim (u. 1929.), Bajram Lekić (u. 1944.), Sulejman ef. Repak (u. 1964.), Mustafa ef. Snaga (u. 1975.), Halil ef. Repak (u. 1978.) i Ali Osman ef. Smajić.
Izvor: Islam.ba
