Analitičari upozoravaju da predsjednik koristi Nacionalnu gardu za političku kontrolu nad opozicionim saveznim državama.

Američki predsjednik Donald Trump naredio je raspoređivanje 300 pripadnika Nacionalne garde u Chicago, pravdajući odluku „potrebom da se zaustavi nasilje i haos koji lokalne vlasti ne mogu kontrolirati“. No, riječ je o još jednom u nizu gradova pod demokratskom upravom u koje su upućene federalne snage što otvara pitanje da li se iza Trumpovih naredbi krije briga za sigurnost ili politički obračun.

Nacionalna garda već je poslana u Los Angeles, Washington D.C., Memphis, Atlantu i Philadelphiju, dok je pokušaj raspoređivanja u Portlandu privremeno blokiran odlukom lokalnog suda. Svi ti gradovi imaju demokratske administracije, koje su oštro odbile saradnju s Bijelom kućom, tvrdeći da predsjednik koristi vojsku kao instrument zastrašivanja.

Trumpova glasnogovornica Abigail Jackson izjavila je da je raspoređivanje trupa u Chicagu „nužno zbog nasilnih nereda i bezakonja“. No, guverner Illinoisa J. B. Pritzker odbacio je takvo tumačenje, poručivši da „Trump pokušava stvoriti sliku države u haosu kako bi opravdao autoritarne mjere“.

Još tokom svog prvog mandata, kada su 2020. godine u SAD-u izbili protesti protiv policijskog nasilja, Trump je više puta koristio Nacionalnu gardu i federalne snage u gradovima s izraženom demokratskom većinom. Dok iz Bijele kuće tvrde  da je riječ o „zaštiti savezne imovine“, brojni analitičari upozoravaju da je predsjednik time prekoračio ustavna ovlaštenja.

U američkom sistemu, Nacionalna garda pripada nadležnosti guvernera saveznih država, osim u slučajevima rata ili vanrednog stanja. Trump, međutim, nije proglasio nacionalnu krizu, što izaziva sumnju da pokušava centralizirati vlast i ograničiti autonomiju demokratskih saveznih država.

Profesor ustavnog prava sa Georgetown Univerziteta, dr. Richard Adams, upozorava: “Ako predsjednik može raspoređivati vojsku bez saglasnosti guvernera, onda federalna vlast može silom nametati političku volju lokalnim zajednicama. To je korak ka autoritarnom modelu vlasti.”

Trumpovi pristalice tvrde da predsjednik „samo radi ono što njegovi prethodnici nisu imali hrabrosti da urade“, da se obračuna s kriminalom i demonstracijama koje su, po njihovom mišljenju, izmakle kontroli. No, za demokrate i dio javnosti, slanje vojske na ulice američkih gradova simbolizira uvođenje militarizovane politike i narušavanje demokratskih principa.

Opozicija upozorava da Trump stvara „nove unutrašnje neprijatelje“ i koristi retoriku straha kako bi homogenizirao svoje glasačko tijelo pred parlamentarne izbore. „On ne štiti građane, on pokazuje mišiće“, rekao je senator iz Illinoisa Chris Murphy, dodajući da se „vojska ne smije koristiti protiv američkog naroda“.

Potezi Bijele kuće sve češće izazivaju poređenja s političkim modelima autoritarnih država, gdje se sigurnosne snage koriste za gušenje neslaganja. Trump, međutim, odbacuje takve tvrdnje, nazivajući ih „političkim histerijama“.

Ipak, činjenica da su svi gradovi u koje je poslana Nacionalna garda pod demokratskom upravom teško može biti slučajnost. Analitičari smatraju da se time stvara presedan koji bi mogao promijeniti prirodu američke federacije.

Ako se ovakva praksa nastavi, upozoravaju stručnjaci, granica između demokratske sigurnosne politike i autoritarne kontrole mogla bi u SAD-u postati opasno tanka.