Ovo nije teorija šta bi bilo kada bi bilo. Ovo su čari umjetne inteligencije, koja se uvukla u naše živote, bez pitanja, bez dopuštenja. U zadnjih 10-ak dana pojavila su se najmanje dva ovakva slučaja u Sarajevu.
Jednog jutra se probudite i na društvenim mrežama iskoči vam video. Vidite sebe u videu, kako tuđim glasom, promovirate nešto. Prvo ste u šoku, pa vas onda uhvati ljutnja. Ko je, kako, i zašto vaš lik postavio u video o kojem pojma nemate. Nikome to niste dopustili, barem ne svjesno. Nikada niste na to pristali. Nikada se ne biste ni složili s onim što iz vaših usta, tuđim glaosm, izlazi. Poznanici vas zovu u nevjerici, a vi još u šoku objašnjavate da to niste vi, da to nije vaš glas, da…
Ovo nije teorija šta bi bilo kada bi bilo. Ovo su čari umjetne inteligencije, koja se uvukla u naše živote, bez pitanja, bez dopuštenja. U zadnjih 10-ak dana pojavila su se najmanje dva ovakva slučaja u Sarajevu.
“Jutros sam vidjela svoje lice i svoje ime u videu u kojem čudnim glasom ‘izgovaram’ riječi koje nikada nisam rekla”, napisala je na svom Facebook profilu Erna Šošević, osnivačica firme Bizbook.
U pitanju je AI generisani, lažni video u kojem se njen identitet koristi za promociju navodnog finansijskog alata, uz neistinite tvrdnje o njenoj saradnji s Centralnom bankom Bosne i Hercegovine.
“Želim biti potpuno jasna: nisam dala te izjave, nisam učestvovala u izradi niti odobrila objavljivanje ovog sadržaja. Nisam radila s Centralnom bankom BiH niti sa bilo kojojm drugom bankom na takvom alatu, niti sam se ikada predstavljala kao finansijska stručnjakinja. Ni ja ni moja kompanija nemamo veze s ponudom koja se promoviše. Ovo je za mene veoma lična situacija, jer godinama gradim svoj posao, profesionalni ugled i odnose s ljudima. Pomisao da neko može iskoristiti moje lice i ime kako bi obmanuo upravo te ljude izaziva i zabrinutost i osjećaj nemoći”, kazala je Šošević.
Kazala je kako je u posljednjih godinu dana već suočavala s preuzimanjem i blokiranjem poslovnih i projektnih profila na društvenim mrežama, obaranjem web stranice, e-mailova i platforme. Prije mjesec dana doživjela je i neovlašten pristup privatnom bankovnom računu i krađu novca.
“Ne znam jesu li ovi slučajevi povezani, ali znam koliko posljedice takvih napada ulaze u svaki dio života, zbog čega želim da ova objava bude i upozorenje koje nadilazi moj slučaj. Kada se nečiji identitet zloupotrijebi na ovaj način, ta osoba mora objašnjavati da nije rekla ono što drugi upravo gledaju i slušaju. Istovremeno, ljudi koji joj vjeruju mogu ostaviti svoje podatke ili uplatiti novac, uvjereni da slijede njenu preporuku. Šteta se može proširiti na porodicu, kompaniju, saradnike i klijente, zbog čega je važna lekcija za sve nas ta, da poznato lice, glas i ime na ekranu više nisu dovoljna potvrda autentičnosti. Posebno kada sadržaj traži naš novac, podatke ili hitnu odluku”, kazala je Šošević.
Slično se nedavno desilo i Safiji Softić Namas, doktorici u Hitnoj medicinskoj službi u Sarajevu i društvenoj aktivistkinji.
Iako smo uglavnom svjesni mogućnosti koje AI donosi, ovi slučajevi pokazuju i koliko ozbiljne posljedice ima njegova zloupotreba za stvarne ljude, njihov rad i sigurnost. Iza lica i imena na ekranu stoje stvarne osobe, a posljedice lažnog videa za njih su vrlo stvarne.
