Do otkrića je došao otac Manuel Russo, rektor samostana San Marco u Firenci, dok je pregledao arhivsku građu samostanske apoteke. Među požutjelim dokumentima pronašao je svojevrsni reklamni letak u kojem se detaljno opisuje recept za “elixir vinoso ricostituente”, odnosno obnoviteljski vinski eliksir namijenjen jačanju organizma.
Arhivsko otkriće u jednom od najstarijih dominikanskih samostana u Firenci ponovo je pokrenulo raspravu o porijeklu jednog od najpoznatijih pića na svijetu. Dokument pronađen u historijskoj samostanskoj apoteci opisuje recept za ljekoviti napitak napravljen od listova bolivijske koke, kola oraha i vina – sastojaka koji zapanjujuće podsjećaju na originalnu recepturu iz koje je nekoliko decenija kasnije nastala Coca-Cola, piše The Guardian.
Iako nema dokaza da postoji direktna veza između italijanskog recepta i američkog bezalkoholnog pića, sličnosti su bile dovoljne da izazovu veliko interesovanje historičara, medija i ljubitelja historije gastronomije.
Do otkrića je došao otac Manuel Russo, rektor samostana San Marco u Firenci, dok je pregledao arhivsku građu samostanske apoteke. Među požutjelim dokumentima pronašao je svojevrsni reklamni letak u kojem se detaljno opisuje recept za “elixir vinoso ricostituente”, odnosno obnoviteljski vinski eliksir namijenjen jačanju organizma.
Prema receptu, napitak se pripremao od: 10 grama listova bolivijske koke, 30 grama kola oraha, vina kao osnovne tečnosti.
Franjevci koji su ga proizvodili predstavljali su ga kao prirodni tonik koji pomaže tijelu i umu da se oporave od iscrpljenosti izazvane bolešću, napornim radom ili starenjem.
Dokument nije datiran, ali stručnjaci procjenjuju da potiče iz sredine 19. stoljeća. U to vrijeme listovi koke još nisu bili zabranjeni i redovno su se uvozili iz Bolivije u Italiju zahvaljujući katoličkim misionarima koji su djelovali u Južnoj Americi.
Tek mnogo kasnije, 1961. godine, međunarodne konvencije zabranile su trgovinu listovima koke zbog prisustva prirodnog alkaloida iz kojeg se dobija kokain. Prije zabrane, međutim, listovi koke bili su sastavni dio brojnih farmaceutskih pripravaka širom Evrope i smatrani su korisnim stimulansom.
Posebnu pažnju privukla je činjenica da recept iz Firence gotovo odgovara recepturi koju je američki farmaceut John Pemberton koristio prilikom stvaranja pića koje će kasnije postati Coca-Cola. Pemberton je 1886. godine kombinovao ekstrakt listova koke i kola orahe kako bi napravio ljekoviti sirup.
Za razliku od italijanskih redovnika, nije mogao koristiti vino jer su lokalni zakoni u američkoj saveznoj državi Georgiji ograničavali prodaju alkoholnih napitaka. Umjesto toga sastojke je pomiješao s gaziranom vodom, stvarajući piće koje će ubrzo prerasti u jedan od najpoznatijih svjetskih brendova.
Nakon što je vijest o pronalasku dokumenta objavljena, pojedini italijanski mediji zapitali su se da li pravi korijeni Coca-Cole možda vode upravo do Firence.
Otac Manuel Russo ipak poziva na oprez. Naglašava da ne postoji nijedan dokaz koji bi pokazao da je recept iz samostana San Marco imao bilo kakav utjecaj na Pembertonov rad u Sjedinjenim Američkim Državama.
Uz dokument pronašao je i nekoliko praznih boca u kojima se nekada nalazio ovaj eliksir, ali smatra da to nije dovoljno za donošenje dalekosežnih zaključaka. “Ne želim navući tužbu Coca-Cole ili nešto slično”, našalio se Russo.
Podsjetio je da je Pemberton razvio vlastitu recepturu bez alkohola, kao i da su u to vrijeme brojni proizvođači u Italiji i Francuskoj pravili slične medicinske pripravke od listova koke.
“Jedino što mogu reći jeste da je apoteka San Marco imala vlastiti recept”, istakao je.
Historičari podsjećaju da je i španski alkoholni sirup Kola Coca, koji su destileri u Valenciji proizveli 1885. godine, često spominjan kao jedan od mogućih prethodnika Coca-Cole. To pokazuje da su kombinacije koke i kola oraha u drugoj polovini 19. stoljeća bile prilično rasprostranjene u evropskoj farmaceutskoj praksi.
Russo je među arhivskom građom pronašao i druge dokumente koji pokazuju da je eliksir bio izuzetno tražen među kupcima. Njegova cijena kretala se između dvije i šest italijanskih lira, što bi danas predstavljalo simboličan iznos.
Prema zapisima iz tog perioda, napitak je bio jedan od najprodavanijih proizvoda samostanske apoteke. “Bio je izuzetno popularan zbog svojstava koja su ublažavala umor i iscrpljenost povezanu sa starenjem”, rekao je Russo.
Dodao je da je preparat ostao u prodaji sve dok listovi koke nisu zabranjeni nakon što je postalo jasno da je kokain više problem nego lijek.
Samostan San Marco osnovan je još 1436. godine u ulici Via Cavour u Firenci. Njegova apoteka otvorena je 1460. godine kako bi pružala pomoć siromašnim stanovnicima grada, a kroz stoljeća je izrasla u jednu od najpoznatijih historijskih apoteka u Italiji.
I danas je u funkciji, iako je 1995. godine preseljena na drugu lokaciju u Firenci. Originalni prostor ostao je gotovo netaknut, čuvajući autentičan izgled iz ranijih stoljeća.
Među najzanimljivijim detaljima stare apoteke nalazi se preparirani krokodil donesen s rijeke Nil, koji od 17. stoljeća visi sa stropa.
Takva praksa nije bila neuobičajena među evropskim apotekarima 19. stoljeća. Krokodili i drugi egzotični gmizavci služili su kao svojevrsna reklama kojom su vlasnici pokazivali da imaju pristup rijetkim i egzotičnim sastojcima iz udaljenih krajeva svijeta.
Tokom pregledavanja arhiva Russo je pronašao i stare etikete za čisti kisik, konjak i rektificirani naftni alkohol, što dodatno svjedoči o bogatoj farmaceutskoj tradiciji samostana.
“Inventar naše apoteke je nevjerovatan. Svaki novi dokument otkriva dio historije koji je decenijama bio zaboravljen”, zaključio je otac Manuel Russo.
