Sniffit, energetski prah koji se udiše kroz nos i obećava trenutačni “boost” energije i budnosti, postao je novi trend među mladima. Proizvođač ga promovira kao alternativu klasičnim energetskim pićima, ističući da je blaži za želudac. Umjesto ispijanja napitka, korisnici prah udišu kroz nos, a proizvođač ga reklamira kao “praktično rješenje za brzo podizanje energije”. Na tržište Bosne i Hercegovine još nije došao, mada se očekuje da će uskoro doći.

Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata Hrvatske donijela je hitnu odluku o zabrani prodaje aromatičnog praha za energiju „SNIFFIT“, nakon što su laboratorijske analize potvrdile da proizvod nije siguran za potrošače.

Temeljem tih rezultata, Državni inspektorat je odmah aktivirao zakonske mjere i izdao rješenje kojim se „SNIFFIT“ povlači s tržišta, uz trenutačnu zabranu daljnjeg stavljanja u prodaju.

Inspektori su trenutno na terenu kako bi proveli kontrolu i osigurali da se sporna roba u potpunosti ukloni iz trgovina i web shopova.

Sniffit, energetski prah koji se udiše kroz nos i obećava trenutačni “boost” energije i budnosti, postao je novi trend među mladima. Proizvođač ga promovira kao alternativu klasičnim energetskim pićima, ističući da je blaži za želudac. Umjesto ispijanja napitka, korisnici prah udišu kroz nos, a proizvođač ga reklamira kao “praktično rješenje za brzo podizanje energije”. Na tržište Bosne i Hercegovine još nije došao, mada se očekuje da će uskoro doći.

Legalno i sigurno

Iako proizvođač naglašava legalnost i sigurnost, Sniffit izaziva kontroverze. Sličan energetski prah u Francuskoj je zabranjen jer podsjeća na konzumaciju ilegalnih droga te se kritički promatra kao banalizacija uzimanja takvih supstanci, piše Index.hr.

Energetski prah sadrži kombinaciju stimulansa i dodataka za energiju, uključujući kofein, taurin, vitamine B3 i L-teanin, uz mentol. Dolazi u maloj bočici s deset doza, a cijena jednog pakiranja iznosi 16 eura.

Proizvođač ga promovira kao zamjenu za klasična energetska pića, no za razliku od njih, koja u Hrvatskoj nisu zabranjena maloljetnicima, prodaja Sniffit praha zabranjena je osobama mlađima od 18 godina.

“Ukupna masa jedne doze iznosi približno 100 mg, a količina kofeina po dozi je 50 mg, što je manje od prosječne šalice kave i značajno manje od većine energetskih napitaka. Jedan sniff (upotreba) iznosi jednu mjericu veličine debljeg graška. Po potrebi se može koristiti više puta dnevno. Ne preporučuje se prekoračiti ukupni dnevni unos kofeina od 200 mg iz svih izvora”, rekao je proizvođač Marko Šepac iz tvrtke Max Media d.o.o., za Index.hr.

Proizvod se intenzivno promovira na društvenim mrežama, gdje se objavljuju videa u kojima prolaznicima na ulici nude da isprobaju prah i podijele svoje dojmove. Prije zabrane bio je dostupan putem službene internetske stranice te u pojedinim trgovinama.

Proizvođač tvrdi da ne postoje naučni dokazi o dugoročnim štetnim učincima pri umjerenoj i pravilnoj upotrebi aromatskih proizvoda ove vrste.

Francuska vlada 2024. zabranila je prodaju proizvoda Sniffy, energetskog praha slične namjene i sastava. Procijenjeno je da predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost potrošača, a inicijativa je došla iz Ministarstva zdravstva. Iako proizvod ne sadrži ilegalne supstance, vlasti su upozorile da udisanje bijelog praha kroz nos banalizira upotrebu droga i može potaknuti rizično ponašanje, osobito među mladima.

U sivoj zoni nadzora i odgovornosti

Zastupnica u Europskom parlamentu i liječnica Biljana Borzan smatra kako su ovakvi proizvodi izrazito zabrinjavajući jer je riječ o proizvodu koji se namjerno prezentira kao bezazleni lifestyle dodatak, a istodobno načinom korištenja i vizualnim identitetom imitira konzumaciju ilegalnih droga.

“To nije slučajno, to je marketinška strategija koja normalizira rizična ponašanja, osobito među mladima. Poseban problem je što se radi o udisanju stimulativnih tvari kroz nos, što predstavlja potpuno drukčiji i potencijalno opasniji put unosa u organizam nego kod pića. Djeca i mladi pritom su najranjivija skupina jer su upravo oni glavna meta takvog marketinga.

Francuska je postupila odgovorno i preventivno, upravo onako kako bi trebale reagirati države kada se pojavi proizvod s ozbiljnim rizicima i bez jasnog regulatornog okvira. Kada postoji sumnja da proizvod može ugroziti zdravlje, posebno zdravlje mladih, tada načelo predostrožnosti mora imati prednost nad interesima tržišta”, smatra Borzan.

Riječ je, kako ističe, o vrlo očitoj regulatornoj sivoj zoni. Ovakvi proizvodi nisu jasno definirani kao lijekovi, dodaci prehrani, hrana ili medicinski proizvodi, ali se svejedno, dodaje Borzan, oglašavaju s jasnim tvrdnjama o učincima na energiju, fokus i budnost. Upravo tu prazninu proizvođači svjesno koriste kako bi izbjegli strože propise koji bi inače vrijedili.

Sniffit i slični energetski praškovi koji se udišu kroz nos predstavljaju novi izazov za zdravlje mladih i za regulatorne institucije. Popularni su među mladima i lako dostupni preko interneta i društvenih mreža, a način promocije i konzumacije može banalizirati rizična ponašanja.

Iako proizvođači ističu legalnost i sigurnost, nedostaju dugoročna istraživanja o njihovim učincima. Situacija pokazuje da ovakvi proizvodi često djeluju u sivoj zoni zakona, što zahtijeva procjenu, jasna upozorenja i moguća ograničenja prodaje kako bi se zaštitila djeca i mladi.