Sud je odbacio predsjednikovo obrazloženje da mu zakon iz 1977. godine, poznat kao Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlastima u vanrednim situacijama (IEEPA), dopušta uvođenje uvoznih carina na osnovu vanrednog stanja.

Vrhovni sud SAD-a u petak je poništio globalnu kampanju carina predsjednika Donalda Trumpa, navodeći da glavni stub politika njegove administracije nema pravni temelj i da je nezakonit.

Odluka najvišeg suda, donesena većinom pri glasanju od šest prema tri, značajno ograničava alat koji je Trump koristio za provođenje svoje ekonomske i vanjske politike, nakon što je veći dio prve godine mandata koristio carine kako bi podstakao zemlje na sklapanje novih trgovinskih sporazuma, tvrdeći da su carine jedno od sredstava kojima je vršio pritisak na države da zaustave ratove.

Vrhovni sud je naveo da Ustav vrlo jasno daje Kongresu ovlasti za oporezivanje, uključujući odluke o uvođenju carina, a ne predsjedniku.

“Utemeljitelji nisu povjerili nijedan dio porezne vlasti izvršnoj grani”, napisao je glavni sudija John Roberts u ime većine.

Sud je odbacio predsjednikovo obrazloženje da mu zakon iz 1977. godine, poznat kao Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlastima u vanrednim situacijama (IEEPA), dopušta uvođenje uvoznih carina na osnovu vanrednog stanja.

“IEEPA ovlašćuje predsjednika da istražuje, blokira tokom trajanja istrage, reguliše, usmjerava i nalaže, poništi, proglasi ništavnim, spriječi ili zabrani uvoz ili izvoz”, napisao je Roberts.

Posljedice za trgovinsku politiku

“Na ovoj dugoj listi preciznih ovlasti ne spominju se carine ili dažbine. Da je Kongres namjeravao prenijeti posebnu i izvanrednu ovlast uvođenja carina, to bi učinio izričito, kao što je to dosljedno činio u drugim zakonima o carinama”, dodao je.

Konzervativne sudije Samuel Alito, Brett Kavanaugh i Clarence Thomas izdvojile su mišljenje.

Sva tri glavna američka berzanska indeksa zabilježila su rast nakon objave odluke, nakon što su ranije tog jutra negativni podaci o bruto domaćem proizvodu narušili raspoloženje investitora.

Prema NBC-ju, koji se poziva na jednog guvernera koji je bio u prostoriji s predsjednikom u trenutku kad je doznao za odluku, Trump je bio za govornicom kada mu je uručen papirić s informacijom o presudi.

Pred prisutnima je komentirao ishod, na doručku s guvernerima, te ga nazvao “sramotom”. Potom je otišao. Od Donalda Trumpa ćemo više na novinskoj konferenciji uskoro.

Ova odluka u najmanju ruku slabi Trumpov položaj u pregovorima s drugim državama i narušava njegov imidž nepobjedivosti. Američki trgovinski partneri sada bi se mogli ohrabriti i zauzeti čvršći stav prema SAD-u, znajući da su predsjednikove ovlasti za uvođenje carina ograničene.

Također se otvara mogućnost da će Trumpova administracija morati vratiti značajan dio prihoda prikupljenog od carina tokom prošle godine. Iako su suci to pitanje prepustili nižem sudu, sudac Brett Kavanaugh u svom je izdvojenom mišljenju upozorio da će taj proces vjerojatno biti “haotičan”.

Trumpova administracija imala je vremena pripremiti se za ovakav ishod. Već tokom rasprave u novembru prošle godine, stavovi sudaca i postojeći presedani Vrhovnog suda upućivali su na to da je nepovoljna odluka za predsjednika vrlo moguća. Trumpov glavni trgovinski savjetnik Jamieson Greer prošlog je mjeseca izjavio da Bijela kuća ima “mnogo različitih opcija” u slučaju ukidanja carina.

“Realnost je da će carine i ubuduće biti dio predsjednikove trgovinske politike”, poručio je.

Ipak, druge opcije koje su Trumpu na raspolaganju znatno su ograničenije. One zahtijevaju detaljnije činjenične podloge za uvođenje carina te imaju ograničen opseg i trajanje. Prošla su vremena kada je predsjednik mogao prijetiti ili uvoditi visoke carine jednim potezom pera ili objavom na društvenoj mreži Truth Social.

Kompanije odahnule

Uvođenje novih carina zahtijevat će dulju pripremu. To bi moglo spriječiti ekonomske poremećaje kakvi su nastali kada je predsjednik prošle godine iznenada najavio opsežne carine, a drugim bi državama dalo više vremena da pripreme odgovor.

Kad su prvi put najavljene Trumpove carine, mnoge američke kompanije našle su se pred nekoliko mogućnosti. Mogle su preseliti dio ili cijelu proizvodnju u SAD kako bi izbjegle uvozne namete, što je Trump i priželjkivao, ili su mogle trošak prebaciti na američke potrošače podizanjem cijena, ili su mogle same podnijeti taj udar na troškove. Mogle su se odlučiti i za neku kombinaciju ta tri pristupa.

Šta god da su tada odlučile, iste će kompanije sada morati procijeniti trebaju li poništiti te odluke ili ih se i dalje držati. U tome ima određene slobode, jer imaju mogućnost izbora, ali postoji i velika neizvjesnost. A neizvjesnost se nastavlja i oko toga hoće li uopće moći povratiti dio uvoznih nameta koje su već platile. U pravilu, kompanije ne vole neizvjesnost, što pomaže objasniti reakciju američkog tržišta dionica.