Prema navodima više američkih medija, Bijela kuća je obaviještena da su oružane snage spremne za moguću ofanzivu već ovog vikenda

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump pojačava pritisak kako bi natjerao Iran da odustane od svog nuklearnog programa. U četvrtak je ponovo otvorio mogućnost rata, istovremeno govoreći o miru, tokom prvog sastanka odbora za obnovu Gaze kojim predsjedava.

„Moramo postići sporazum s Teheranom ili će se dogoditi loše stvari“, poručio je, uz jasan rok: „Za deset dana ćete saznati šta će se dogoditi.“

„Imamo neriješena pitanja s Iranom. Oni ne smiju imati nuklearno oružje. Vrlo je jednostavno: ne može biti mira na Bliskom istoku ako oni posjeduju nuklearno oružje“, rekao je američki predsjednik pred predstavnicima više od 45 zemalja. „Možda ćemo morati otići korak dalje, a možda i ne“, dodao je.

Sjedinjene Države trenutno vode indirektne pregovore s Teheranom o iranskom nuklearnom programu. Druga runda razgovora završena je u utorak u Geneva, uz obavezu Islamske Republike da predstavi konkretan prijedlog za premošćivanje razlika.

Dok je Trump govorio, SAD su ubrzano prebacivale vojnu opremu, municiju i rezervne dijelove na Bliski istok, u rasporedu koji podsjeća a potencijalno i nadmašuje onaj iz juna prošle godine. Tada je američki napad na iranska nuklearna postrojenja, u operaciji koju je Washington nazvao „Operation Midnight Hammer“, ozbiljno oštetio iranski nuklearni program.

Kao i tada, SAD ponovo imaju dvije nosačke grupe u regiji. Umjesto nosača Carl Vinson i Nimitz, sada je u bliskoistočnim vodama već raspoređen nosač USS Abraham Lincoln, dok se najveći i najmoćniji u američkoj floti, USS Gerald R. Ford, nalazi na putu prema regiji.

Trump je u srijedu održao sastanak sa svojim izaslanicima za pregovore s Teheranom, zetom Jared Kushner i posebnim predstavnikom za međunarodne konflikte Steve Witkoff, koji su ga informirali o toku indirektnih razgovora u Ženevi. Sastanku su prisustvovali i drugi članovi tima za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući.

Prema pisanju američkih medija, američka vojska spremna je za napad već ovog vikenda, ali Trump još nije donio konačnu odluku o tome hoće li odobriti vojnu akciju.

Izvor koji citira CNN navodi da je predsjednik privatno iznosio argumente i za i protiv vojne intervencije te da se savjetuje sa saradnicima i saveznicima. „Provodi mnogo vremena razmišljajući o ovome“, kazao je izvor.

Trump je, prema navodima američkih medija, ohrabren uspjehom operacije u Venezuela. Ipak, svjestan je da je Iran daleko složeniji protivnik. Predsjednik preferira kratke, brze i spektakularne operacije bez američkih žrtava, poput one u kojoj je zarobljen Nicolás Maduro. No Iran je mnogo veća zemlja, s brojnijom populacijom, iskusnijom vojskom i dublje ukorijenjenim režimom.

Dodatni faktor neizvjesnosti jeste pitanje ko bi preuzeo vlast u slučaju pada sadašnjeg rukovodstva. S druge strane, zagovornici napada u Bijeloj kući smatraju da je Iran trenutno najslabiji u posljednjih nekoliko godina, nakon udara iz juna prošle godine i poraza radikalnih grupa koje podržava širom Bliskog istoka.

Prema pisanju The New York Timesa, izraelske oružane snage također su pojačale pripreme za mogući rat. Sigurnosni kabinet Izraela planira sastanak u nedjelju, a prema istim izvorima razmatra se i mogućnost zajedničkog napada sa Sjedinjenim Državama.

Potencijalna operacija protiv Irana, prema tim navodima, mogla bi trajati više dana i imala bi za cilj da prisili Teheran na dodatne ustupke u vezi s nuklearnim programom.

Nosač Gerald R. Ford, koji je bio dio karipske flote tokom operacije protiv Madura, približavao se u srijedu Gibraltarskom moreuzu kako bi se pridružio nosaču Abraham Lincoln, već stacioniranom u bliskoistočnim vodama sa tri razarača klase Arleigh Burke.

SAD su posljednjih dana rasporedile i sisteme protuzračne odbrane Patriot i THAAD, više od pedeset dodatnih borbenih aviona, uključujući F-22, tankere za dopunu goriva u zraku te letjelice za kibernetičko ratovanje. U regiji Bliskog istoka stacionirano je približno 40.000 američkih vojnika.

Prema izvještaju televizije CBS, Pentagon je započeo privremeno premještanje dijela osoblja iz regije, uglavnom u Evropu i Sjedinjene Države, kao preventivnu mjeru protiv mogućih iranskih akcija ili protivnapada.

Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da postoji „mnogo razloga i argumenata za napad na Iran“, ali je naglasila da je diplomatija i dalje predsjednikov prvi izbor. Odbila je odgovoriti na pitanje da li bi eventualna operacija bila koordinirana s Izraelom, zemljom s kojom administracija održava bliske sigurnosne konsultacije.

U indirektnim pregovorima Sjedinjene Države zahtijevaju da Iran u potpunosti demontira svoj nuklearni program i preda obogaćeni uranij. Također traže da Teheran prekine podršku radikalnim islamističkim grupama u regiji, uključujući Hute u Jemenu, Hezbollah u Libanu i Hamas u Gazi, te da ograniči domet svojih balističkih projektila kako ne bi mogli pogoditi Izrael.

Iran kategorično odbija da u pregovore uključi svoj raketni program, smatrajući balističke projektile posljednjim sredstvom odvraćanja od mogućih izraelskih napada.

U narednih deset dana, odluka iz Washingtona mogla bi odrediti hoće li napetosti prerasti u novi rat na Bliskom istoku ili će se otvoriti prostor za diplomatski kompromis.

IZVOR: El Pais