Muhtarov džamija je jedno od najljepših islamskih zdanja Kavkaza. Njena dva minareta visoka 33 metra dominiraju horizontom Vladikavkaza, dok tirkizna kupola doseže 16 metara visine. Na vrhovima minareta i kubeta zablistali su zlatni polumjeseci
Na obalama moćnog Tereka, u srcu Kavkaza, smjestio se Vladikavkaz, grad čije ime etimološki znači “gospodar Kavkaza”. Okružen planinama gotovo sa svih strana, ovaj grad je početkom 20. stoljeća bio multietnička sredina u kojoj su živjeli Rusi, muslimani, Sjevernokavkazci, Ermeni, Tatari, Kumici, Inguši i Iranci. Prema popisu iz 1916. godine, imao je oko 73.000 stanovnika, ali, paradoksalno, nije imao džamiju koja bi dostojno služila brojnim muslimanima.
Još 1863. godine tatarski vojnici stacionirani u gradu molili su komandu da im se dozvoli izgradnja bogomolje i izbor imama. Njihova molba je odbijena. Tek 1894. godine muslimanska zajednica je pokrenula inicijativu prikupljanja sredstava, no i tada je put do izgradnje bio dug i prepun prepreka.
Pravi zamah došao je tek kada je pomoć ponudio Murtuza Muhtarov, azerbejdžanski naftni magnat i jedan od najbogatijih ljudi Rusije. Rođen 1855. godine u siromašnoj porodici u selu Amirjan kod Bakua, Muhtarov je vlastitim radom i talentom prošao put od običnog radnika do milijardera na početku 20. stoljeća. Osim što je bio pionir naftne industrije, poznat je i kao veliki filantrop koji je financirao škole, palače i vjerske objekte.
Postoji i anegdota koja povezuje njegovu humanost i privatni život: Muhtarov je bio oženjen Elizavetom Tuganovom, kćerkom osetijskog generala Hamdija Tuganova. Prema nekim izvorima, porodica Tuganov u početku nije bila naklonjena ovom braku jer Muhtarov nije dolazio iz plemićke kuće. Navodno je upravo obećanje da će podići veličanstvenu džamiju u Vladikavkazu pomoglo da se brak konačno ostvari.
Muhtarov je u projekat uložio više od 50.000 rubalja, najveći dio potrebnih 80.000, čime je osigurao da ideja zajednice postane stvarnost.
Projektovanje džamije povjereno je Józefu Ploszku, poljskom arhitekti koji je djelovao u Bakuu i koji je bio blizak Muhtarovu. Inspiraciju je tražio u Kairu i njegovim ranim islamskim građevinama, posebno u monumentalnoj džamiji Al-Azher. Ploszko je, međutim, unio i elemente gotičkog stila, stvarajući hram koji je na prvi pogled mogao podsjetiti i na crkvenu arhitekturu.
Gradnja je trajala od 1900. do 1908. godine, uz velike materijalne napore i entuzijazam lokalnih muslimana. Na kraju je na obali Tereka nikla veleljepna građevina od bijelog krečnjaka i crvene cigle, ukrašena dekorativnim pločama u žuto-bijelim tonovima.
Džamija je otvorena 14. oktobra 1908. godine, na prvi dan ramazana. Na svečanosti je Muhtarov, u znak zahvalnosti, organizovao gozbu za 800 zatvorenika Vladikavkaza. Od tog trenutka, bogomolja je ušla u historiju pod imenom Muhtarov džamija, a zajednica je svog dobrotvora slavila kao čovjeka koji je muslimanima Vladikavkaza darovao dom molitve.
Muhtarov džamija je jedno od najljepših islamskih zdanja Kavkaza. Njena dva minareta visoka 33 metra dominiraju horizontom Vladikavkaza, dok tirkizna kupola doseže 16 metara visine. Na vrhovima minareta i kubeta zablistali su zlatni polumjeseci.
Ulaz u džamiju krasi gotički luk, dok unutrašnjost očarava raskošnim islamskim ornamentima. Zidovi su ukrašeni arapskim kaligrafijama, a Kur’anski ajeti ispisani zlatnim slovima blistaju u polumraku. Ornamentika, bogata i raznobojna, daje unutrašnjem prostoru izgled poput bajkovite palače. Džamija može primiti između 600 i 650 vjernika.
No, sudbina ovog veličanstvenog zdanja nije bila laka. Nakon boljševičke revolucije, 1934. godine gradske vlasti donijele su odluku da džamija bude srušena. Međutim, taj plan je zaustavio otpor lokalnih Tatara i komandanta 84. konjičkog puka, Betkeneva, koji je naredio svojim vojnicima da oružjem brane džamiju.
Umjesto rušenja, zgradi je dodijeljen status arhitektonskog spomenika. Uprkos tome, između 1948. i 1964. godine služila je kao prostor Prirodnog odjeljenja Muzeja lokalne istorije. Tek 1994. godine, nakon raspada Sovjetskog Saveza, vraćena je muslimanskoj zajednici i ponovo otvorena kao džamija.
Danas je Muhtarov džamija zaštićeni nacionalni spomenik i jedna od najvećih džamija Sjevernog Kavkaza. Njena ljepota zabilježena je i na prvim kolor-fotografijama Sergeja Prokudina-Gorskog, pionira ruske kolor-fotografije.
IZVOR: GZT
