Strategija je dio šire politike poznate pod nazivom “hasbara”, što na hebrejskom znači “objašnjenje”, a u praksi podrazumijeva državne napore za oblikovanje međunarodnog javnog mnijenja u korist izraelske politike

Pan-evropska istraživačka mreža otkrila je mehanizam kojim država Izrael ulaže desetine miliona eura u sofisticirane propagandne kampanje, ciljano usmjerene ka evropskoj i sjevernoameričkoj javnosti. Cilj je, tvrde novinari, osporiti nalaze međunarodnih institucija i kreirati sliku da u Gazi nema gladi, iako brojne nezavisne procjene potvrđuju suprotno.

Međunarodna istraga, koju je vodila evropska antidesinformaicijska inicijativa Eurovision News Spotlight, uz učešće njemačkog DW Verifies, austrijskog ORF-a, belgijskog VRT-a, te švicarskog ogranka EBU-a, razotkrila je kako izraelska Vladina agencija za oglašavanje sistematski ulaže ogromna sredstva u digitalne kampanje. Samo od juna 2025. godine na YouTube i X platformi investirano je najmanje 42 miliona eura.

Strategija je dio šire politike poznate pod nazivom “hasbara”, što na hebrejskom znači “objašnjenje”, a u praksi podrazumijeva državne napore za oblikovanje međunarodnog javnog mnijenja u korist izraelske politike.

Dana 22. augusta 2025. godine, isti dan kada je objavljena procjena međunarodne Integrirane klasifikacije sigurnosti hrane (IPC) da je glad prisutna u velikom dijelu Gaze, izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova lansiralo je kontraofanzivu. Na njihovom službenom YouTube kanalu, označenom crnom oznakom verifikacije, objavljena su dva promotivna videa.

Snježnobijeli stolnjaci, obroci u restoranima i prepuni bazari trebali su pokazati „normalan život“ u Gazi. Na kraju se pojavljuje poruka: „U Gazi ima hrane. Svaka druga tvrdnja je laž.“ Video-zapisi su prevedeni na engleski, njemački, italijanski i poljski jezik, a pregledani su više od 18 miliona puta u svega nekoliko dana.

Prema podacima Google Advertising Transparency Centra, kampanja je pažljivo usmjeravana. Publika se filtrirala po spolu, dobi i regiji, a glavne mete bile su Njemačka, Austrija, Italija, Poljska, Velika Britanija i SAD.

Novinari su analizirali materijal i došli do zaključka da su snimci uzeti iz autentičnih objava restorana u Gazi tokom juna i jula 2025. godine. No, stvarnost iza objektiva bila je posve drugačija: restorani su nerijetko zatvarani, cijene hrane bile su astronomske, a nabavka osnovnih namirnica gotovo nemoguća.

Vlasnici lokala potvrdili su da iza blještavih kadrova stoji surova realnost. Estkana Café iz naselja Rimal u Gazi priznaje da često zatvara vrata zbog nedostatka brašna i šećera. Vreća brašna industrijske veličine košta stotine eura, a cijene variraju iz dana u dan.

Krajem augusta, na meniju se nalazio vafl s Nutellom po cijeni od 25 eura, dok je jednostavni desert preliven čokoladom koštao gotovo isto. Drugi restoran, O2, objavio je na Instagramu da palačinka s Nutellom košta 12 eura.

Riham Abu Aita, suosnivačica palestinske platforme za provjeru činjenica Kashif, kazala je DW-u: „Kupili smo kilogram šećera za 250 šekela [oko 65 eura]. Hljeb s jednom falafelom koštao je 30 šekela [osam eura]. To su nezamislive cijene za prosječne porodice.“

U julu je izraelski medij The Jerusalem Post objavio snimke štanda s voćem i povrćem u Gazi, sugerirajući da nema osnova govoriti o gladi. Snimatelj, palestinski novinar Majdi Fathi, potvrdio je autentičnost videa, ali je naglasio: „Voća i povrća ima ali cijene su toliko visoke da ih većina ljudi ne može priuštiti.“ Drugim riječima, postojanje hrane na tržištu ne znači da ona nije nedostupna i nedostižna za veliku većinu stanovništva.

Na upite evropskih novinara zašto su kampanje ciljane baš na šest zemalja, izraelski zvaničnici nisu dali direktan odgovor. Upućeni su na ambasadu u Berlinu, koja je samo ponovila službeni stav: „U Gazi nema gladi.“ Kao dodatni dokaz, novinarima je poslan dokument koji navodno osporava metodologiju IPC-a, ali bez konkretnih argumenata.

Paralelno s YouTube oglasima, Izrael je finansirao i sponzorisane linkove na Google pretraživaču, koji su se pojavljivali iznad rezultata kada bi korisnici tražili informacije o gladi u Gazi. Klik na oglas vodio je do vladine stranice koja je osporavala nalaze IPC-a.

Tommaso Canetta, koordinator za provjeru činjenica pri European Digital Media Observatory (EDMO), upozorava da je obim i razmjer dezinformacija u ovom trenutku značajno veći na pro-izraelskoj strani: „Glavna namjera je pridobiti simpatije javnosti na Zapadu. Izrael se suočava s rizikom međunarodne izolacije, naročito nakon vala priznanja palestinske države.“

Sličnog je stava i izraelski novinar Oren Persico sa bloga The Seventh Eye, koji prati slobodu medija. On kritikuje manipulacije: „Prikazivati par punih polica i restorana kao dokaz da nema gladi – to je anti-novinarstvo. Na deset kilometara dalje ljudi mogu biti zatočeni bez hrane i vode.“

Podsjetimo, nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi u Izraelu i uzeto 250 talaca, izraelska vojska je pokrenula masivnu ofanzivu na Pojas Gaze. Prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti, koje prenosi Reuters, ubijeno je preko 60.000 ljudi, od čega trećina djece i mladih.

UN, Svjetska zdravstvena organizacija i međunarodni eksperti govore o „gladi izazvanoj ljudskim faktorom“, dok više od dvije izraelske nevladine organizacije i Međunarodna asocijacija istraživača genocida koriste i termin genocid. Izrael sve to odbacuje.

Ono što izvještaj evropskih novinara jasno pokazuje jeste da rat u Gazi ne vodi se samo bombama i tenkovima već i informacijama, algoritmima i percepcijom. Dok stanovnici Gaze preživljavaju glad, nestašice i bombardovanja, na evropskim ekranima pojavljuju se slike punih stolova i šarenih pijaca. To je novi front sukoba: borba za svijest prosječnog građanina Berlina, Rima ili Varšave. A cijena te borbe, prema dokumentima, već je prešla 42 miliona eura.

IZVOR: DW, El Confidencial, BR24 (Njemačka), ORF (Austrija), VRT (Belgija) i EBU (Švicarska).